U 2016. godine 1.9 milijuna radnika diljem svijeta podleglo bolestima i ozljedama koje su povezane s radnim mjestom. Većina tih smrtnih slučajeva posljedica je respiratornih i kardiovaskularnih bolesti. Ovo su najnovije procjene Međunarodne organizacije rada (MOR) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Nezarazne bolesti odgovorne su za 81 posto takvih bolesti, a profesionalne bolesti (koje su posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada ili radnom okolišu) odgovorne su za 19 posto preostalih smrtnih slučajeva.
Istraživanjem je obuhvaćeno 19 rizičnih faktora, među kojima i izloženost prekomjernom radu, onečišćenome zraku, okidačima astme, buci i drugima. Kao ključan faktor odgovoran za najveći broj smrti je prekomjerni rad (750.000). Izloženost onečišćenome zraku na radnom mjestu drugi je najopasniji faktor, odgovoran za 450.000 smrtnih slučajeva.
Bolesti i ozljede povezane s radom opterećuju zdravstvene sustave, smanjuju produktivnost i mogu imati katastrofalne posljedice na budžete kućanstva, stoji u izvješću.
Na svjetskoj razini, broj smrtnih slučajeva povezanih s radom pao je za 14 posto između 2000. i 2016. godine, no posebno zabrinjava primjetan porast smrti uzrokovanih srčanim i moždanim udarom kao posljedicom prekomjernog rada koji su porasli za 41, odnosno 19 posto.
Ovo izvješće potvrđuje kako je potrebno više aktivnosti kako bi se osigurala zdravija, sigurnija, otpornija i socijalno pravednija radna mjesta. Svaki rizični faktor podrazumijeva set preventivnih mjera koje su istaknute u izvješću, kao preporuke nacionalnim vladama i u dogovoru s radnicima i poslodavcima. Primjerice, sprečavanje prekomjernoga rada podrazumijeva dogovor o gornjoj granici i broju dozvoljenih prekovremenih sati.
– Ti rizični faktori mogu se smanjiti i uvođenjem promjena u organizaciju i sustav rada. Ondje gdje se izloženost rizicima ne može spriječiti, zaštitna oprema mora biti dostupna – rekao je predsjednik MOR-a Guy Ryder.
