Ljudska prava žena i djevojčica su neotuđiv, integralni i nedjeljivi dio univerzalnih ljudskih prava.
Opća skupština Ujedinjenih naroda je usvajanjem Rezolucije 54/134 službeno odredila 25. studenoga kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Aktivisti za ženska prava su već od 1981. godine 25. studenog smatrali kao dan borbe protiv rodno utemeljenog nasilja. Ovaj dan je izabran kao odavanje počasti sestrama Mirabel, političkim aktivistkinjama iz Dominikanske Republike koje su brutalno ubijene 1960. godine po naredbi Rafaela Trujilla.
Dana 20. prosinca 1993. godine Opća skupština UN-a usvojila je Deklaraciju o eliminaciji nasilja nad ženama kroz rezoluciju 48/104, utirući put prema iskorjenjivanju nasilja nad ženama i djevojčicama širom svijeta.
Dana 25. studenoga započinje i kampanja 16 dana aktivizma protiv rodno utemeljenog nasilja (25.studenoga do 10. prosinca), ove godine pod temom „Orange the World: End Violence against Women Now!“
Ova kampanja, koju od 2008. vode glavni tajnik UN-a i UN Women, ima za cilj spriječiti i eliminirati nasilje nad ženama i djevojkama diljem svijeta, pozivajući na globalno djelovanje za povećanje svijesti, promicanje zagovaranja i stvaranje prilika za raspravu o izazovima i rješenjima.
Kao početak obilježavanja, UN Women izdao je Izvješće o utjecaju pandemije COVID-19 na sigurnost žena kod kuće i na javnim mjestima. Izvještaj pokazuje kako se sigurnost žena smanjila te vodi prema značajnim negativnim utjecajima na njihovo mentalnu i emocionalnu dobrobit.
Izvješće “Mjerenje pandemije u sjeni: Nasilje nad ženama tijekom COVID-19”, temeljeno na podatcima ankete iz 13 zemalja, pokazuje kako je gotovo 1 od 2 žene izjavila da je ona ili žena koju poznaju doživjela oblik nasilja od pojave pandemije COVID-19. Žene koje su to prijavile imale su 1,3 puta veću vjerojatnost da će prijaviti povećan mentalni i emocionalni stres od žena koje nisu.
Nalazi su također otkrili da se otprilike 1 od 4 žene osjeća manje sigurno kod kuće, dok su se postojeći sukobi u kućanstvima povećali od početka pandemije. Kada su žene upitane zašto se kod kuće osjećaju nesigurno, kao jedan od razloga navele su fizičko zlostavljanje (21 posto). Neke žene su posebno navele da su ih povrijedili drugi članovi obitelji (21 posto) ili da su druge žene u kućanstvu ozlijeđene (19 posto).
Izvan svojih domova, žene se također osjećaju izloženije nasilju, a 40% ispitanica kaže da se osjećaju manje sigurno hodajući same noću od početka COVID-19. Otprilike 3 od 5 žena također misli da se seksualno uznemiravanje na javnim mjestima pogoršalo tijekom COVID-19.
Društveno-ekonomski stresori kao što su financijski pritisak, zapošljavanje, nesigurnost hrane i obiteljski odnosi istaknuli su se kao značajan utjecaj ne samo na doživljaj sigurnosti (ili nasilja), već i na opću dobrobit žena.
Međutim, postoje jaki dokazi da je prestanak nasilja nad ženama i djevojčicama moguć.
“Nasilje nad ženama nije neizbježno. Prave politike i programi donose rezultate. To znači sveobuhvatne, dugoročne strategije koje se bave temeljnim uzrocima nasilja, štite prava žena i djevojaka i promiču jake i autonomne pokrete za prava žena. Promjena je moguća, a sada je vrijeme za udvostručenje naših napora kako bismo zajedno eliminirali nasilje nad ženama i djevojčicama do 2030.,” rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres.
Europska konfederacija sindikata upozorava kako institucije EU-a značajno odgađaju važne mjere za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja unatoč porastu broja napada.
Naglašavaju kako je hitno potrebna jača zaštita za žene nakon Covid krize, tijekom koje se značajno povećao broj prijavljenih slučajeva nasilja nad ženama. To je uključivalo porast nasilja prema radnicama na prvoj liniji, kao i obiteljsko nasilje i uznemiravanje na internetu što je olakšano nametljivim softverom za nadzor koji koriste neke tvrtke.
Također upozoravaju kako su tri važne inicijative trenutno blokirane na europskoj razini:
• Europska komisija trebala je 8. prosinca predstaviti prijedloge za “sprječavanje i borbu protiv specifičnih oblika rodno uvjetovanog nasilja”, ali su prošli tjedan nestali s dnevnog reda Komisije. Prošlo je šest mjeseci od zaključenja konzultacija Komisije o tom pitanju.
• Pristupanje EU Istanbulskoj konvenciji o nasilju nad ženama započelo je 2015., ali je također blokirano u Europskom vijeću unatoč presudi Europskog suda u listopadu da EU ne mora čekati dovršetak ratifikacije od strane svih država članica.
• Vijeće EU-a odgađa ratifikaciju Konvencije MOR-a o uklanjanju nasilja i uznemiravanja na radu od strane država članica navodeći kako će izdati pravno mišljenje o ratifikaciji uz istovremeno odugovlačenje u davanju pravnog mišljenja.
Pozivaju sve države članice da slijede vodstvo Grčke i Italije i da hitno ratificiraju Konvenciju MOR-a.
Izvor:
https://www.un.org/en/observances/ending-violence-against-women-day/background
https://www.etuc.org/en/pressrelease/eu-needs-fix-its-violence-and-harassment-problem
