Svjetska organizacija radnika (World Organization of Workers) – WOW Europe, u suradnji s Europskim centrom za radnička pitanja (EZA), a uz potporu Europske komisije (EK) organizirala je seminar na temu “Pritisak na poslu. Kako rasteretiti stalne i sve veće zahtjeve radnika?”
Seminar je održan u Madridu (Španjolska) od 8. do 10. listopada 2024. godine, kojemu je prisustvovalo niz sindikalnih povjerenika iz Austrije, Njemačke, Nizozemske, Danske, Španjolske, Portugala, Ujedinjenog Kraljevstva, Moldavije, Litve, Latvije, Cipra, Ukrajine, Srbije, Federacije BIH, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Canade, Argentine, Perua i Filipina. Republički sindikat radnika predstavljale su Ivana Majdak Topić i Mihaela Kemenović.
Pozdravne govore i prigodne riječi sudionicima seminara uputili su g. Wolfgang Pischinger, predsjednik WOW-Europe i predsjednik FCG/GPA (Austrija); g. Fernando Sarrato Balaguer, glavni tajnik Asocación Sinidical Independiente de Profesionales del Ahorro-Confederación Intersindical de Crédito-ASIPA-CIC (Španjolska); g. Wayne Prins, predsjednik WOW i izvršni direktor CLAC (Kanada) koji je ujedno i otvorio seminar.
Na današnjem tržištu rada čini se gotovo nemogućim izbjeći pritisak na radnom mjestu. Sadašnje radno okruženje zahtijeva puno od svojih radnika. Ali što podrazumijevamo pod pritiskom na radnom mjestu? Radni pritisak je osjećaj hitnosti koji netko ima da dovrši zadatke povezane s poslom. Često se to mora dovršiti unutar određenog vremenskog okvira ili prije određenog dana i sata i do primjerene i prihvatljive razine. Normalno je osjećati se pod pritiskom kada shvatite da vaš rad ima rokove i očekivanja kvalitete. Pritisak koji se doživljava može biti unutarnji i vanjski. I naravno, oni se s vremena na vrijeme sudaraju i preklapaju.
Poznavanje vrsta pritiska na poslu može vam pomoći da njime bolje upravljate. Postoje različite razine pritiska na radnom mjestu. Do određene razine pritisak se doživljava kao prihvatljiv dio posla. Određena razina pritiska zapravo može biti i dobra stvar. Radnike može održati motiviranima, budnima i sposobnima za rad i učenje. Sve to naravno ovisi o osobnim karakteristikama pojedinca. Neki mogu podnijeti više od drugih. Kada taj osjećaj pritiska postane prevelik, bio on pretjeran ili nesavladiv, to može dovesti do osjećaja stresa koji je štetan za zdravlje radnika i u konačnici će naštetiti poslovnom učinku.
Stoga je za posao važno pronaći odgovore na ovaj stalni osjećaj pritiska. Svakako i zato što pritisak na poslu, a često i posljedica stresa na poslu, može biti uzrokovan lošom organizacijom rada. Pod lošom organizacijom rada podrazumijeva se način na koji su poslovi i radni sustavi osmišljeni i upravljani. Loše planiranje rada (npr. nedostatak kontrole nad procesima rada), loše upravljanje, nezadovoljavajući radni uvjeti i nedostatak podrške kolega i nadređenih.
Nalazi istraživanja pokazuju da je najstresniji posao onaj koji cijeni pretjerane zahtjeve i pritiske koji nisu usklađeni sa znanjem i sposobnostima radnika, gdje postoji malo mogućnosti za vršiti bilo kakav izbor ili kontrolu, i tamo gdje postoji mala potpora drugih.
Često postoji zabuna između pritiska ili izazova i stresa, a ponekad se to koristi kao isprika za lošu praksu upravljanja.
Stres nije uvijek loš. Malo stresa može vam pomoći da ostanete usredotočeni, energični i sposobni odgovoriti na nove izazove na radnom mjestu. Ali u današnjem užurbanom svijetu stres prečesto uzima prednost. Dugo radno vrijeme, kratki rokovi i sve veći zahtjevi mogu dovesti do toga da se osoba osjeća zabrinuto, iscrpljeno i preopterećeno. A kada stres premaši vašu sposobnost da se nosite s njim, on prestaje biti od pomoći i počinje nanositi štetu vašem umu i tijelu, kao i vašem zadovoljstvu poslom.
Jasno je da čovjek ne može kontrolirati sve u svom radnom okruženju, ali to ne znači da je nemoćan. Ako stres na poslu ometa vaš radni učinak, zdravlje, zadovoljstvo poslom ili osobni život, vrijeme je da nešto poduzmete. Vrijeme je da povratite osjećaj kontrole na poslu.
Gospodin Wayne Prins, predsjednik WOW i izvršni direktor CLAC (Kanada) naglasio je kako vrednujemo rad, pozitivne veze u društvu, te ih demonstriramo u društvu i obitelji. Radnicima je puno toga bitno na poslu, ali vrlo važna je sigurnost. Vidimo oko sebe globalne konflikte, ekonomsku nesigurnost, politički kaos, klimatske promjene i dr., sve to povećava pritisak na radnike svaki dan. Sindikati su tu i trebamo pomoći radnicima da se taj pritisak smanji i ublaži.
Prvog dana seminara predsjedavajući je bio g. Wolfgang Pischinger, predsjednik WOW-Europe i predsjednik FCG/GPA (Austrija).
„Pritisak u svakodnevnom radnom životu – Inovativni pristupi za ublažavanje Žutih anđela“ u Austriji, bila je tema izlaganja gđe. Barbare Artenjak, trenerice za mentalno zdravlje i tijelo i Radničko vijeće Austrian Automobile, Motorbike and Touring Club (Der österreichische Automobil, Motorrad und Touringclub – ÖAMTC, Austrija). Naziv „Žuti anđeli“ je zbog toga što su sva vozila i radnici ÖAMTC-a u prepoznatljivoj žutoj boji. Prema austrijskoj statistici, prvo mjesto zbog čega su radnici na bolovanju su psihološki poremećaji i poremećaji ponašanja. Svojim radnicima ÖAMTC osigurava različite programe protiv stresa kao što su fitnes, joga, pilates, grupna i individualna psihološka pomoć, različiti treninzi i radionice. Izlaganje je završila citatom Dana Sullivana „Tretirajte svoje radnike kao investiciju a ne trošak.“
O „Mjerama za promicanje ravnopravnosti spolova u okviru EU“ govorila je gđa. Patricia Nieto Rojas, predavačica radnog prava i socijalnog osiguranja Nacionalnog sveučilišta za obrazovanje na daljinu – UNED (Španjolska). Istaknula je kako je već sada vidljivo da će se sve više koristiti algoritmi za regrutiranje novih radnika. U regrutaciji je velika diskriminacija po dobi, žene, a osobito žene s djecom više su diskriminiranije od muškaraca s istim stupnjem obrazovanja i kvalifikacijama. Isto je i kod promoviranja. Postavlja se pitanje, hoćemo li angažirati umjetnu inteligenciju za regrutiranje novih radnika ili ćemo zajedno pronaći rješenje? Kako osnažiti žene koje su već u startu zakinute? Žene žele biti jednako vrednovane kao i muškarci, ne samo biti aktivne kod kuće, već i na poslu i u društvu. Sve više prisutni stres i anksioznost može se ublažiti na način da nema hitnih poziva i mailova izvan radnog vremena i sindikati moraju tu biti mnogo relevantniji čimbenik.
„Zadovoljstvo na poslu u doba tjeskobe“ bila je tema predavanja o kojoj je govorio g. Brian Dijkema, predsjednik CARDUS Think Tank (Kanada). Prezentirao je između ostalog statističke pokazatelje – 24% radnika u Sjevernoj Americi je anksiozno od čega 21% u Canadi, 17% u Europi, od čega najviše u Poljskoj a najmanje u Nizozemskoj. Anksioznost je osobito bila izražena u doba pandemije ali i nakon pandemije, iznio je pokazatelje kakvi su to gubitci za produktivnost ali i općenito za posao, zbog odsustva radnika s rada.
Drugim dijelom prvog dana seminara predsjedala je gđa. Tatjana Roeder, zamjenica savezne predsjednice Christian Metalworkers’ Union (CGM) i članica odbora WOW-Europe (Njemačka).
„Dobrobit na poslu: univerzalno pitanje?“, prezentirao je g. Pablo González Rico, profesor doktor na Odsjeku za poslovno upravljanje, sudirektor magistar upravljanja ljudskim resursima i organizacijskog razvoja, Sveučilište CEU San Pablo (Španjolska). U istraživanju koje je proveo potvrđena je hipoteza da profili s visokom uključenošću i niskim sindromom izgaranja će imati veću sreću i zadovoljstvo životom od profila s visokim sindromom izgaranja i niskom uključenošću.
G. Kevin Kohut, CLAC Provincijalni ravnatelj Britanske Kolumbije i gđa. Isobel Farrell, CLAC Provincijalna ravnateljica Ontario (Kanada) govorili su na temu „S onu stranu dobrog ili lošeg upravljanja; čimbenici koji pridonose unutarnjim radnim pritiscima.“ Govorili su o troškovima života, odgovoru sindikata na iste, pregovorima o gospodarskom rastu, štrajkovima, ambicioznim prijedlozima za pregovaranje i dr.
Predsjedavajuća drugog dana seminara bila je gđa. Ike Wiersinga, bivša pregovaračica CNV Vakmensen i članica odbora WOW-Europe (Nizozemska).
„Stres na poslu kao izazov tržišta rada: Baltička perspektiva“ prezentirala je gđa. Irina Semjonova, savjetnica Latvijskog ujedinjenog policijskog sindikata (Latvija). Živimo u doba stresa – financijskog, privatnog, poslovnog, socijalnog, okolišnog, tehnološkog i informacijskog… Uzroci stresa na poslu mogu biti nesigurnost posla, nedostatak kontrole, nejasna očekivanja posla, neravnoteža između poslovnog i privatnog života, toksično radno okruženje, nedostatak priznanja, nesigurni radni uvjeti, nove tehnologije, radno preopterećenje… Kao najčešći učinci stresa javlja se pojava „burnouta“, nezadovoljstvo poslom, smanjena produktivnost te ozbiljni zdravstveni problemi. Moguća rješenja na razini organizacije: omogućiti ravnotežu između poslovnog i privatnog života (fleksibilno radno vrijeme, rad na daljinu i hibridni rad, poticanje slobodnog vremena); odrediti jasne radne uloge i očekivanja (realni ciljevi, redovite povratne informacije, više kontrole); obuka za menadžment (politika otvorenih vrata, transparentnost tijekom promjena, ravnoteža radnog opterećenja); radno okruženje (poticati „team building“, rad bez uznemiravanja, sigurni i zdravi radni uvjeti); programi mentalnog zdravlja (pomoć radnicima, radionice upravljanja stresom i vremenom); fleksibilnost za osobne potrebe (dodatni dopusti, obiteljska pomoć, pauze za fizičku aktivnost); praćenje stresa na poslu (kanali za povratne informacije radnika); razvoj karijere (obuka, karijerni put, pokazivanje zahvalnosti).
„Stres na radnom mjestu – pristup na organizacijskoj razini“ bila je tema Carlijn Brouwer, konzultantice Healthy Living & Work, nizozemske organizacije za primijenjena prirodoznanstvena istraživanja – TNO (Nizozemska). U Nizozemskoj 42% svih radnika smatra da su potrebne mjere za suzbijanje stresa na poslu. Od iscrpljenosti pati 1,3 milijuna radnika, što iznosi 17%, dok 37% radnika navodi stres vezan uz posao kao razlog izostanka s posla. Oko 11.000 eura troška po radniku bilo je u 2020. za izostanak s posla zbog stresa, a 2,8 milijardi eura ukupnih troškova za poslodavce kao rezultat izostanka s posla zbog stresa u 2020. Intervencije na razini organizacije mogu biti primarna prevencija, prevencija na izvoru, prilagođene akcije, participativni pristup…
U sklopu internacionalnog okruglog stola svoja iskustva i perspektive te primjere dobre prakse iz svojih zemalja podijelili su predstavnici različitih generacija i iz različitih zemalja. Moderator okruglog stola je bila gđa. Cornelia Pöttinger, članica odbora FCG/GPA i WOW-Europe (Austrija).
Filipini: gđa. Nicetas Lucero, predsjednica CDWP-a i WOW-Asia
Sjeverna Makedonija: gđa. Aleksandra Gorgievska, predsjednica Sindikata Narodne banke Republike Sjeverne Makedonije i članica odbora SFOM
Argentina: g. Fermín Víctor Carricarte, glavni tajnik ADEF-a i član odbora FETRALCOS
Njemačka: g. Sebastian Scheder, predsjednik CGM
Na kraju posljednjeg dana bila je evaluacija seminara te zaključci i preporuke za političare i socijalne partnere.
Galeriju fotografija možete pogledati na https://rsr.com.hr/galerija/
