Dana 17. svibnja 2021. godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je priopćenje za medije u kojem stoji kako je 2016. godine, prema procjenama WHO i Međunarodne organizacije rada, 745.000 radnika preminulo od moždanog udara i srčanih bolesti kao posljedice prekovremenog rada i predugog radnog vremena. U usporedbi s 2000. godinom, to je rast od 29 posto.
Točnije, 398.000 radnika umrlo je od moždanog udara, a 347.000 od srčanih bolesti kao posljedice rada od najmanje 55 sati tjedno. Najugroženiji su muškarci (72%) te radnici u jugoistočnoj Aziji. Najviše smrti dogodilo se kod radnika starosti između 60 i 79 godina koji su radili 55 ili više sati tjedno u dobi između 45 i 74 godine.
Istraživanje je pokazalo kako, u odnosu na rad od 35-40 sati tjedno, rad od 55 i više sati tjedno povećava rizik od moždanog udara za 35 posto te srčanih bolesti za 17 posto.
Nalazi ovoga istraživanja posebno su važni u kontekstu pandemije COVID-19 koja traje već gotovo godinu i pol dana.
Imajući na umu kako su ovo rezultati iz 2016. godine te kako se od onda dogodila i pandemija koja je uzrokovala golem pritisak na bolnice i zaposlene u zdravstvu koji su primorani raditi prekovremeno kako bi se održala funkcionalnost zdravstvenog sustava i bolnica, izuzetno je važno adresirati problem radnoga vremena i osvijestiti njegove posljedice na fizičko, ali i mentalno zdravlje radnika.
Uz to, pandemija koronavirusa iz temelja je promijenila organizaciju i način rada za većinu radnika.
“Rad od kuće postao je uobičajen način rada, zamagljujući granicu poslovnog i privatnog života. Osim toga, mnoge su tvrtke reducirale ili ugasile svoje poslovne aktivnosti, a ljudi koji još uvijek dobivaju plaću sada moraju raditi prekovremeno. Niti jedan posao nije vrijedan povećanog rizika od moždanog ili srčanog udara“, rekao je predsjednik WHO, Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Stoga iz WHO-a pozivaju na hitne aktivnosti kojima bi se zaštitilo zdravlje radnika:
- donošenje zakona kojim bi se postavila gornja granica radnog vremena te zabranio obvezan prekovremeni rad
- kolektivna pregovaranja poslodavaca i predstavnika radnika koja moraju ići u smjeru fleksibilizacije radnog vremena, ali i postavljanja najvećeg dopuštenog broja radnih sati
