Opasnosti od dugotrajnog sjedenja pri radu prilično su dobro utvrđene, ali rizik povezan s produljenim stajanjem također je značajan za radnike u određenim sektorima. Dugotrajno stajanje može dovesti do mišićno-koštanih poremećaja i drugih zdravstvenih problema, stoga je važno razumjeti čimbenike rizika kako bi se osigurale učinkovite intervencije i strategije prevencije.
Dugotrajno stajanje definira se kao neprekidno stajanje duže od 1 sata ili više od 4 sata dnevno. Može uključivati i dugotrajno ograničeno stajanje na jednom mjestu bez mogućnost privremenog olakšanja hodanjem ili sjedenjem.
Svaki peti radnik u EU većinu svog radnog dana provodi stojeći [1], a to je, između ostalih, osobito slučaj u uslužnom sektoru, zdravstvu, industriji i nastavi. Mnogi radnici koji dugo stoje slabo su plaćeni, a postoje dokazi da su radnici sa privremenim i povremenim ugovorima o radu više izloženi stajanju na poslu [2]. Ograničeni položaj osobito se prijavljuje na poslovima u kojima prevladavaju žene, poput frizera, rada na proizvodnim linijama i rada blagajnika [3].
Čimbenici rizika i učinci na zdravlje produljenog stajanja
Što se tiče poremećaja mišićno – koštanog sustava, istraživanje pokazuje jasnu vezu između vremena stajanja radnika i simptoma povezanih s tegobama donjih dijela leđa i donjih udova. Stajanje najmanje 25% radnog dana podudara se sa mišićno-koštanim poremećajima kod tri četvrtine muškaraca i više od dvije trećine (69%) žena. Rizik ovisi i o drugim čimbenicima, kao što je stajanje koje je potrebno za obavljanje posla, pritiskanje nožne papučice, kao u nekim tvorničkim radovima ili vožnji vlakom, ili o bilo kakvom uvrtanju, dosezanju ili ručnom rukovanju.
Važno je razlikovati produženo statičko stajanje (stajanje na mjestu) i dinamičko stajanje, što znači postojanje mogućnosti kretanja. Osim razlike u mehaničkom opterećenju mišićno-koštanih struktura, postoji i značajna fiziološka razlika između statičkog i dinamičkog stajanja, posebno kada je u pitanju protok krvi. Mogućnost kretanja na radnom mjestu, čak i na samo jednom četvornom metru, može spriječiti negativne učinke na mehanizme tjelesnog krvotoka.
Dugotrajno stajanje može dovesti do negativnih učinaka na zdravlje kao što su nelagoda i umor u donjim udovima; mišićno-koštana bol u donjem dijelu leđa i stopalima, kronična venska insuficijencija, niski krvni tlak i artritis u koljenima i bokovima. Treba napomenuti kako se s povećanjem trajanja dugotrajnog stajanja povećava i rizik od pritužbi. Za radnike s postojećim zdravstvenim problemom, poput išijasa povezanog s problemom leđa ili bolnim zglobovima zbog reume, produljeno stajanje može izazvati povezane bolove i pogoršati stanje.
Intervencije i strategije prevencije
Najvažniji je savjet izbjegavati dugotrajno stajanje gdje god je to moguće. Radnici moraju biti u mogućnosti mijenjati položaje između stajanja, sjedenja i kretanja. Mjere za izbjegavanje dugotrajnog stajanja trebale bi slijediti uobičajenu hijerarhiju mjera prevencije, koristiti sustavan pristup te procjenu rizika. Polazište je ergonomski prilagođeno radno mjesto i radni prostor te organizacija rada kojom se ograničava stajanje.
Rad se može učiniti dinamičnijim na nekoliko načina: osiguravanjem radnih stanica koje omogućuju sjedenje i dinamičko stajanje, reorganizacijom posla/zadatka kako bi se ograničilo stajanje, planiranje rada tako da se dopuste stanke od neprekidnog stajanja barem svakih 20-30 minuta, a neprekidno stajanje ne bi trebalo biti dulje od jednog sata bez stanke te omogućavanje radnicima diskrecijsko pravo na odmor od stajanja kad procijene potrebnim.
Poslodavci bi također trebali razmotriti dodatne mjere za smanjenje rizika ako se stajanje ne može izbjeći, kao što su ulošci s jastučićima u cipelama i prostirke protiv umora, promicanje zdravog ponašanja i osiguravanje uvođenja mjera i izvještavanja o njima. Također je važno poticati savjetovanje i aktivno uključivanje radnika u sve dijelove strategije prevencije što će pomoći u identifikaciji i procjeni svih čimbenika rizika kako bi se zajednički riješili na sveobuhvatan način.
Male mjere mogu imati veliki utjecaj
Mnogi poslovi trenutačno uključuju potpuno nepotrebno dugotrajno stajanje, a postoje i mnogi jednostavni i jeftini koraci koje čak i male tvrtke s ograničenim resursima mogu poduzeti kako bi izbjegle i poboljšale rad u stajaćem položaju. Tako se, na primjer, mogu uvesti redovite stanke i vrijeme za vježbe, prilagoditi radno mjesto, rotirati posao i osigurati odgovarajuću opremu (jednostavno nošenje ispravnih cipela ili osiguravanje korištenja stolice mogu napraviti veliku razliku).
Ne zaboravite moto „naš sljedeći položaj je najbolji položaj!“ Dakle, „sjedite kada je to potrebno, stojte kada je to nužno i krećite se kad god možete“.
Više o dugotrajnom stajanju u ograničenom prostoru i učincima na zdravlje:
https://osha.europa.eu/sites/default/files/publications/documents/standing_at_work_721b_hr_rev.pdf
____________________________
[1] https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/-/DDN-20190305-1 [2] https://osha.europa.eu/en/publications/osh-figures-work-related-musculoskeletal-disorders-eu-facts-and-figures/view [3] https://osha.europa.eu/en/publications/reports/new-risks-and-trends-in-the-safety-and-health-of-women-at-work