Pandemija korona virusa smanjila plaće

Novi izvještaj Međunarodne organizacije rada (MOR) pokazuje kako su mjesečne plaće pale ili su sporije rasle u prvoj polovici 2020. godine, kao posljedica pandemije koronavirusa. Predviđa se kako će kriza u budućnosti dovesti do ogromnog pritiska na smanjenje plaća. I prije izbijanja pandemije koronavirusa, stotine milijuna radnika diljem svijeta bili su plaćeni manje od minimalne plaće. Kriza je nesrazmjerno utjecala na plaće žena i radnika s niskim plaćama.

U jednoj trećini zemalja plaće su rasle, no to je posljedica gubitka posla radnika s niskim plaćama tako da u prosjeku izgleda kao da je prosjek plaća narastao. U zemljama u kojima su donesene snažne mjere očuvanja radnih mjesta, posljedice krize vidljive su prije svega u padu plaća a ne u masovnom gubitku radnih mjesta.

Globalni izvještaj o plaćama 2020./21.  pokazuje kako nisu svi radnici jednako pogođeni krizom. Posljedice po žene teže su nego po muškarce. Procjena temeljena na uzorku od 28 europskih zemalja pokazuje da bi žene, bez potpora za plaće, izgubile 8,1% plaća u drugom kvartalu 2020. godine, u usporedbi s 5,4% za muškarce.

Kriza je također teško pogodila radnike s niskim plaćama. Radnici s nižim kvalifikacijama izgubili su više sati rada u odnosu na radnike s višim kvalifikacijama, zaposlenima na stručnim i upravljačkim pozicijama. Koristeći podatke iz skupine 28 europskih zemalja, MOR-ov izvještaj pokazuje da bi bez privremenih potpora 50 posto najslabije plaćenih radnika prema procjenama izgubili 17,3 posto svojih plaća. Bez potpora, prosječni iznos plaća koji je izgubljen na razini svih skupina iznosio bi 6,5%. Međutim, potpore za isplatu plaća nadomjestile su 40% tog iznosa.

„Porast nejednakosti prouzročen krizom Covid-19 prijeti da iza sebe ostavi siromaštvo i socijalnu te ekonomsku nestabilnost, koji bi imali razorne posljedice. Naša strategija oporavka mora imati ljude u svom središtu. Potrebne su odgovarajuće politike plaća koje vode računa o održivosti radnih mjesta i poduzeća, te koje također odgovaraju na nejednakosti i potrebu da održimo potražnju“, komentirao je najnoviji izvještaj MOR-a glavni direktor te organizacije Guy Ryder.

Minimalne plaće u nekom obliku trenutno postoje u 90% država članica MOR-a (od čega u 27 država članica EU: u 21 zakonski propisana, među kojima i u Hrvatskoj, a u šest utvrđena kolektivnim ugovorima). No i prije izbijanja pandemije, 266 milijuna ljudi – 15% svih radnika u svijetu – primali su plaću nižu od minimalne, ili zbog kršenja ili zato što su bili isključeni iz tih sustava, pokazuje izvještaj. Žene su više zastupljene među radnicima koji primaju minimalnu plaću ili niži iznos.

Adekvatne minimalne plaće mogu zaštititi radnike od niskih plaća i smanjiti nejednakost. Međutim, kako bi politike minimalne plaće bile učinkovite, potreban je obuhvatan i uključiv paket mjera.

Globalni izvještaj o plaćama 2020./21. također analizira kretanja plaća u 136 zemalja u četiri godini prije pandemije. Izvještaj pokazuje kako je globalni rast realne plaće fluktuirao između 1,5 i 2, %. Realne plaće rasle su brže u Aziji i Pacifiku te u istočnoj Europi, a znatno sporije u sjevernoj Americi te sjevernoj, južnoj i zapadnoj Europi. Kad se pogledaju podaci o utjecaju pandemije na europske zemlje, gubitak radnih mjesta i skraćenje radnoga vremena bez presedana mogli bi dovesti do procijenjenoga ukupnog gubitka plaća u iznos od 6,5% u prosjeku (prije nego što se u obzir uzmu potpore za plaće), a taj je pad uzrokovan prije svega skraćenjem radnoga vremena. Najveći gubitak plaća – veći od 10% – procjenjuje se u Irskoj, Portugalu i Španjolskoj, dok je Hrvatska – zajedno s Luksemburgom, Nizozemskom i Švedskom u skupini zemalja s najmanjim gubicima plaće, manjima od 3%.

U Republici Hrvatskoj su inače plaće izrazito niske te značajan broj radnika prima između minimalne plaće (3.250,00 kuna neto u ovoj godini) i visine potpore od 4.000,00 kuna. Radnici  s ugovorima o radu na određeno vrijeme većinom su završili na burzi. Oni koji i dalje rade,  ili rade u djelatnostima na koje korona kriza nije djelovala (poput graditeljstva) te su im plaće iste ili su, zahvaljujući kolektivnim ugovorima i porasle, ili su im pak radna mjesta očuvana zahvaljujući mjerama koje provodi HZZ. Kod Mjere Skraćivanje radnog vremena (od lipnja 2020. godine), poslodavac je dužan isplatiti plaću kao da je radnik radio puno radno vrijeme (za neodrađeno radno vrijeme poslodavac dobiva povrat sredstava), a kod Mjere očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom, poslodavac dobiva potporu od 2.000,00 do 4.000,00 kuna, ovisno o padu prihoda/primitaka (od ožujka 2020. godine, prilagođavano).

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *