Znanstvenici tri godine istraživali hrvatsko društvo i identificirali tri klase: elite, srednju i radničku klasu

Skupina hrvatskih znanstvenika okupljenih oko projekta „Društvena stratifikacija u Hrvatskoj“, provela je kroz tri godine istraživanje hrvatskog društva anketnim upitnikom tijekom 2017. godine na uzorku od tisuću ispitanika. Identificirane su tri klase – elite, srednja i radnička klasa.

U navedenom istraživanju klasnu pripadnost s jedne strane čini zanimanje koje netko obavlja te njegov položaj u tom zanimanju, odnosno je li osoba poslodavac ili zaposlenik, a s druge klasni položaj određuje količina ekonomskog, kulturnog i društvenog kapitala koji netko posjeduje. Tako razlike među klasama čini dominantni stupanj obrazovanja pripadnika određene klase, njihov prosječni mjesečni prihod, vrijednost nekretnine ili pak koliko je široka njihova mreža poznanstava.

S obzirom da je sada aktualno zdravstveno pitanje i važnost dostatno financiranog, kvalitetnog i svima dostupnog sustava javnog zdravstva, značajni su ovi nalazi prema kojima se klasne razlike manifestiraju u pristupu zdravstvenim uslugama. Ekonomske ili kulturne elite češće od radničke klase obavljaju dijagnostičke i specijalističke preglede u privatnom sektoru jer su to troškovi koje si mogu priuštiti, napominje sociologinja Karin Doolan, voditeljica projekta.

Elite

Kvantitativni rezultati istraživanja pokazuju da se na vrhu društva nalazi mala elita koju čini oko 12% ispitanika, zatim srednja klasa s 29 % ispitanika, najbrojnija radnička kasa s 44% ispitanika i na dnu je niža klasa sa 15% ispitanika.

U elitu po zanimanjima ulaze izvršni direktori, profesori, liječnici, odvjetnici. Veći udio njih ima završeno visoko obrazovanje, posjeduje štednju te živi u većim gradovima i u toj društvenoj klasi je nešto više muškaraca.

Elita je dakle i ekonomska i politička i kulturna. Sudionici istraživanja elitu su dominantno vidjeli kao „bogataše“ i „političare“, pri čemu se bogatima zamjera da su bogatstvo ili naslijedili ili se pak obogatili na korumpiranoj privatizaciji društvene imovine. Ljudi obično ne pomisle da u elitu spadaju i stručnjaci, iako je jedan ispitanik rekao da elitom smatra doktore i profesore, kaže izvanredna profesorica na Sveučilištu u Zadru.

Srednja klasa

Srednju klasu čine osobe sa zanimanjima poput medicinskih sestara, malih poduzetnika i činovnika. Ovdje pripadaju ispitanici s višim razinama ekonomskog, kulturnog i društvenog kapitala od radničke klase, ali manjim razinama od elite. Stariju srednju klasu čini 14 % sudionika, a mlađu srednju klasu 15 %. Mlađa je u prosjeku bolje obrazovana od starije, veći udio njih posjeduje štednju u odnosu na stariju srednju klasu i govore više stranih jezika. Žene i muškarci su podjednako zastupljeni u ovim klasama.

U pristupu koji se temelji na zanimanjima, u srednju klasu spadaju i poduzetnici. U ovom istraživanju poduzetnici su prema svojim različitim karakteristikama sličniji menadžerima i stručnjacima koji su na vrhu klasne hijerarhije.

Zajedničko im je što u većoj mjeri od ostalih grupa zanimanja procjenjuju da njihovo kućanstvo može zadovoljiti svoje potrebe. U manjoj mjeri očekuju financijske poteškoće u budućnosti, a i od svih drugih grupa zanimanja procjenjuju nekretninu koju posjeduju skupljom, kaže Karin Doolan i napominje da ove nalaze ne treba generalizirati na sve poduzetnike, ali čini se da u većoj mjeri uživaju viši životni standard, posebno u odnosu na radničku klasu.

Radnička klasa

Radnička klasa je najprisutnija u Republici Hrvatskoj; to su sada zanimanja konobara, čistačica, kuhara ili dostavljača. 

Analize pokazuju razliku između mlađe radničke klase, koja čini 25% ispitanika i ima više razine ekonomskog, društvenog i kulturnog kapitala, od starije radničke klase koja čini 19% sudionika. Oko 10% mlađe radničke klase ima štednju, a žene i muškarci su podjednako zastupljeni u ovim klasama.

Nižu klasu u većoj mjeri čine osobe sa završenim osnovnoškolskim obrazovanjem iz ruralnih krajeva i osobe starije dobi, dok su po zanimanju češće kvalificirani radnici u industriji i poljoprivredi i niže kvalificirani radnici.

Prema dobivenim nalazima hrvatsko društvo nije jednako, 54% ispitanika vidi malu elitu na vrhu, vrlo malo ljudi u sredini i najveći broj ljudi na dnu. Te razlike čine više od pola ispitanika ljutim, oko trećinu ispitanika tužnim, dok je samo desetina njih ravnodušna na to, u višoj klasi elite je nešto veći udio muškaraca, a u nižoj klasi veći udio žena, navodi sociologinja Doolan.

Biti pripadnikom određene klase ne znači samo možeš li si ili ne možeš nešto priuštiti, već i kako se osjećaš. U navedenim intervjuima klasnu pripadnost obilježavaju sram, zavist, prezir, sreća, sigurnost i nesigurnost i nada. Postoji svojevrsni prezir prema političkim i ekonomskim elitama, u smislu da nisu zaslužili imati bogatstvo i moć s kojima raspolažu. Čak je i jedna pripadnica te elite rekla da joj je neugodno reći da pripada eliti jer to ima negativne konotacije.

S druge strane, čini se da je srednja klasa poželjna destinacija. Nju se doživljava kao klasu u kojoj ljudi dobro žive. Jedna sudionica rekla je kako je sretna što je u srednjoj klasi. Drugi pak sugovornik iz privatnog sektora u srednju klasu smješta „uhljebe“ za koje smatra da su kočnica razvoju zemlje, kaže Karin Doolan i zaključuje: Što se tiče niže klase, čija je česta slika prebiranje po kontejnerima, prema njoj sudionici iskazuje sažaljenje.

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *