Tehnička Vlada je na svojoj sjednici održanoj 21. svibnja 2020. godine donijela Odluku o uspostavljanju izvještajnog sustava za podršku procesima kolektivnog pregovaranja i praćenja učinaka primjene kolektivnih ugovora. To bi trebao biti središnji poslovno-informacijski sustav za provođenje analiza, simulacija te analitičku podršku namijenjenu dijelovima procesa kolektivnog pregovaranja koji utječu na rashode za zaposlene, te bi istodobno služio za praćenje financijskih i pravnih učinaka sklopljenih kolektivnih ugovora u državnim tijelima i javnim službama.
Izvještajni sustav bit će osposobljen za početak operativnog rada do kraja lipnja 2021. godine te će do 30. lipnja 2022. godine obuhvaćati sva potrebna izvješća prema definiranim potrebama ministarstava.
Izvještajni sustav rješava slabosti okvira određivanja plaća
Za uspostavu Izvještajnog sustava, kao i za podršku i održavanje sustava nakon uspostave, zadužena je Financijska agencija (FINA), dok je za koordinaciju uspostava sustava i njegov rad kada profunkcionira zaduženo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Sredstva za uspostavu Izvještajnog sustava osigurana su iz Europskog socijalnog fonda, u sklopu projekta „Unaprjeđenje sustava kolektivnog pregovaranja i praćenja kolektivnih ugovora“ iz kojeg se pokriva 80 posto troška projekta, a cijeli sustav koštat će 12 milijuna kuna u periodu od tri godine.
Da se uspostava takvog centra planira, najavljeno je ovogodišnjim Nacionalnim planom reformi (NPR), dokumentom koji se izrađuje u sklopu europskog semestra.
Izvještajni sustav se uspostavlja s ciljem unapređenja sustava kolektivnog pregovaranja u državnim tijelima i javnim službama kroz rješavanje slabosti okvira za određivanje plaća savjetujući se sa socijalnim partnerima, a u svrhu poticanja usklađivanja plaća s rezultatima rada i makroekonomskim uvjetima. Time će se unaprijediti praćenje rashoda za zaposlene u državnim tijelima i javnim službama koji se osiguravaju iz državnog proračuna kao i izračuni financijskih učinaka koje prethode donošenju novih ili izmjenama postojećih pravnih akata koji izravno utječu na rashode za zaposlene.
Kako objašnjava Vlada, zaposleni u državnoj i javnim službama financiraju se iz istog izvora, odnosno Državnog proračuna. Ovisno o pripadnosti određenoj kategoriji, sektorima u kojima su zaposleni, zaposleni imaju različita prava, što uključuje i razlike u pravu na plaću i druga materijalna prava koja proizlaze iz niza propisa kojima se reguliraju plaće i materijalna prava zaposlenih, pri čemu je uočena brojnost dodataka na plaću, naknada i pomoći koje se isplaćuju zaposlenima, navodi se u dokumentu. Pritom se ističe i kako na politiku plaća zaposlenih u državnoj i javnim službama značajno utječe način uređivanja plaća kolektivnim ugovorima koji je zastupljen u većoj mjeri, kako na razini primjene za zaposlene u državnoj i javnim službama, tako i na razini ugovaranja specifičnih prava u području pojedine javne službe.
FINA je kao partner uspostave Izvještajnog sustava odabrana s obzirom na iskustvo uspostave Registra zaposlenih u javnom sektoru, te sustava Centralnog obračuna plaća (COP). Preko COP-a se isplaćuju sve plaće za koje se osiguravaju sredstva u proračunu, te je u tom sustavu trenutno više od 246 tisuća zaposlenih.
Analiza troškova i procjene financijskih učinaka kolektivnih ugovora obavljat će se tako da se koriste podaci iz Registra zaposlenih u javnom sustavu i COP-a, dok će Izvještajni sustav omogućiti izradu različitih vrsta izvješća te složenijih simulacija obračuna pod okolnostima promijenjenih uvjeta, što daje sredstvo za učinkovito upravljanje rashodima za zaposlene i upravljanje ljudskim potencijalima u javnoj upravi.
Najprije analiza, a onda novi zakoni o plaćama
Izvještajni sustav koji bi operativan trebao biti za dvije godine tako bi trebao biti i izvor informacija za uspostavu novog sustava plaća u državnoj i javnim službama.
Dva zakona o plaćama do ove godine bili su važni elementi NPR-a kojeg Vlada šalje Europskoj komisiji. Za razliku od ranijih godina, u ovogodišnjem NPR-u novi zakonodavni okvir kojim bi se regulirale plaće u državnim, ali i javnim službama, uopće se ne spominje. No, najavljuje se novi sustav koji bi, najranije za dvije godine, trebao dati prikaz kretanja plaća, koeficijenta, dodataka u državnim i javnim službama, što bi i trebala biti podloga za eventualne promjene u sustavu određivanja plaća u držanim i javnim službama.
Socijalni partneri ističu da treba predvidjeti mjere kojima bi se vodila cjelovita politika plaća kako u javnom, tako i u realnom sektoru te u vezi s time Vlada nastavlja s aktivnostima koje se odnose na revidiranje sustava određivanja plaća, iako iste nisu eksplicitno sadržane u tablici mjera, ali će se pratiti kroz izvještavanje o provedbi preporuka Vijeća EU-a, navodi se u ovogodišnjem NPR-u. Dodaje se i kako su s tim u vezi, u tijeku aktivnosti vezane uz izbor neovisnih stručnjaka za sveobuhvatnu komparativnu analizu sustava plaća, prvo u javnom sektoru.
Odustalo se od stranih konzultanata za analizu koeficijenata
Vlada, koja obzirom na raspuštanje Sabora i raspisivanje parlamentarnih izbora može odrađivati samo tehničke poslove, teško može trenutno tražiti konzultante koji bi obavili sveobuhvatnu komparativnu analizu sustava plaća, prije svega u javnom sektoru. Naime, angažman stranih stručnjaka za analizu koeficijenata u javnim službama najavljen je u listopadu prošle godine kada je obrazovni sustav bio u štrajku. Prema tim najavama, analize bi trebale biti poznate u prvoj polovici tekuće godine. No, to se neće dogoditi, već se sve vjerojatno prolongira na izradu Izvještajnog sustava.
Naime, od listopada prošle godine do danas nikakvi konzultanti za analizu koeficijenata nisu angažirani, jasno je iz NPR-a koji je donesen 30. travnja i u kojem se kaže da je u tijeku izbor konzultanta. U međuvremenu je donesena odluka o uspostavljanju Izvještajnog sustava u FINI, a tek bi taj sustav trebao biti podloga za analizu postojećeg sustava plaća i dodataka u državnim i javnim službama.
