Europska komisija pokrenula je drugu fazu savjetovanja s europskim sindikatima i udrugama poslodavaca o tome kako osigurati pravedne minimalne plaće za sve radnike u Europskoj uniji. To je bilo potrebno kako bi se popravila šteta koju su nanijele ekonomske politike EU-a nakon krize 2008. godine, i od koje se brojni radnici još uvijek nisu oporavili, ali i kako bi se odgovorilo na posljedice koronakrize, poručila je Europska konfederacija sindikata (ETUC) na dan pokretanja druge faze savjetovanja.
Pandemija i zatvaranje ekonomije pojačali su potrebu da se EU angažira na smanjivanju sve većih razlika u plaćama i suzbijanju siromaštva zaposlenih stoga je osiguranje pravedne minimalne plaće političko obećanje i prioritet nove predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.
Za oporavak i izgradnju pravednih i otpornih gospodarstava ključno je osigurati da svi radnici u EU zarađuju dovoljno za pristojan život, pri čemu minimalne plaće imaju važnu ulogu. Eurospska komisija ističe da su one relevantne i u zemljama koje se oslanjaju isključivo na kolektivne ugovore o minimalnim plaćama i u onima koje imaju zakonski propisanu minimalnu plaću.
Daljnja aktivnost temeljit će se na načelima koja počivaju na tome da minimalna plaća treba ranjivim skupinama radnika omogućiti financijsku rezervu u teškim vremenima, dati veći poticaj za rad i time povećati produktivnost, smanjiti razlike između plaća u društvu, povećati domaću potražnju i otpornost gospodarstva te pridonijeti smanjivanju razlike u plaćama između spolova.
Ursula von der Leyen ipak ističe da neće postojati univerzalna minimalna plaća, ali će se uvažavati praksa pojedinih zemalja da se to pitanje rješava kolektivnim ugovorima ili zakonskim odredbama.
Europska konfederacija sindikata već dugo zahtijeva da minimalna plaća iznosi barem 60 posto srednje plaće u državi te da je dovoljna za potrošačku košaricu. ETUC dokument Komisije predstavlja napredak jer priznaje potrebu da se osigura da radnici mogu pregovarati pravednu plaću jačanjem kolektivnog pregovaranja, zajedno s mjerama koje mogu povećati zakonski utvrđenu minimalnu plaću. Međutim, istodobno još uvijek nije jasno na koji način Komisija planira ostvariti te ciljeve.
ETUC i dalje inzistira da Komisija uvede prave mjere kojima bi se podržali pregovori sindikata i poslodavaca o plaći, jer je kolektivno pregovaranje jedini način na koji se i minimalne i sve ostale plaće mogu podići diljem EU-a. Kao jedan od načina, ETUC predlaže da se poslodavcima koji odbijaju pregovarati sa sindikatom uskrate potpore, javni natječaji i ostala javna sredstva.
Od početka pandemije COVID-19 virusa u Europi gotovo 40% radnika u EU je u gorem položaju nego prije krize, a više od 40% to tvrdi u 13 država članica, među kojima je i Hrvatska (uz Italiju, Španjolsku, Poljsku, Rumunjsku, Portugal, Bugarsku, Sloveniju, Slovačku, Grčku, Mađarsku, Cipar i Maltu). Skoro 50% radnika navodi kako im je od početka krize skraćeno radno vrijeme, a to je slučaj kod više od 50% u deset država članica, među kojima je, također, Hrvatska (uz Italiju, Španjolsku, Francusku, Poljsku, Rumunjsku, Bugarsku, Grčku, Cipar i Maltu).
Zanimljiva je činjenica da je između 2011. g. i 2018. g. ta ista Europska komisija izradila 50 „nacionalnih specifičnih preporuka“ kojima je tražila rezanje plaća te 38 preporuka kojima je tražila smanjenje sigurnosti zaposlenja i prava na kolektivno pregovaranje.
Komisija je najavila kako želi ispraviti pogreške iz prošlosti i osigurati da se više ne ponove nakon današnje krize stoga cilj je ispuniti dano obećanje o pravednim minimalnim plaćama i potaknuti kolektivno pregovaranje.
Iznos minimalne plaće propisan je zakonom u 21 državi članici, među kojima je i Hrvatska, a u šest članica ugovoren je kolektivnim ugovorima.
Kad se iznos minimalca iskaže prema paritetu kupovne moći, tada je raspon između najsiromašnijih i najbogatijih članica sužava na jedan prema tri te se kreće od 579 eura mjesečno po paritetu kupovne moći u Latviji ili 618 eura u Bugarskoj do 1.500 eura u Njemačkoj ili 1.705 eura u Luksemburgu. Paritet kupovne moći diže kupovnu moć hrvatskog minimalca na gotovo 800 eura. Za Hrvatsku bi to značilo da trenutačno nitko ne bi smio za puno radno vrijeme zarađivati ispod 4.425 kuna bruto, koliko je trenutačno 60-postotni medijan plaće. Bruto minimalac prema tom bi kriteriju bio 363 kune veći od postojećih 4.062 kune bruto, a kad je o netu riječ, razlika bi bila oko 250 kuna, pa bi umjesto 3.250 kuna najslabije plaćeni radnici zarađivali oko 3.500 kuna. Željena granica od 60 posto srednjih hrvatskih primanja nije nedostižna ni za Hrvatsku, no problem Hrvatske je opće zaostajanje i za razvijenim zapadnim ekonomijama i za rastućim istočnim ekonomijama. U prosincu prošle godine bruto plaću višu od tisuću eura imali su i Rumunji, a odavno su nas pretekli Česi, Slovaci, Poljaci…
U drugoj fazi savjetovanja koja će trajati do studenoga utvrdit će se mogućnosti djelovanja Europske unije kako bi se osiguralo da minimalne plaće budu utvrđene na primjerenoj razini i da se njima štite svi radnici. Socijalni su partneri u prvoj fazi savjetovanja prednost dali određivanju minimalne plaće kroz kolektivne pregovore. Europska unija najavljuje da će osigurati okvir za određivanje zakonski propisanih minimalnih plaća i njihovo redovno ažuriranje u skladu s jasnim i stabilnim kriterijima. Stoga Komisija razmatra i zakonodavne i ne zakonodavne instrumente, tj. direktivu u području radnih uvjeta i preporuku Vijeća. Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik nadležan za gospodarstvo, želio bi da svi radnici u EU budu zaštićeni pravednom minimalnom plaćom, što će im omogućiti da zarade dovoljno za dostojan život bez obzira na to gdje rade.
Socijalni partneri imaju ključnu ulogu u pregovaranju o plaćama na nacionalnoj i lokalnoj razini i trebali bi biti uključeni u određivanje minimalnih plaća u državama koje se oslanjaju isključivo na kolektivne ugovore o minimalnim plaćama i u onima koje imaju zakonski propisanu minimalnu plaću, kazao je Dombrovskis.
Nicolas Schmit, povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava, izjavio je da su najslabije plaćeni radnici u EU, a većinu od njih čine žene, održavali društva i gospodarstva na životu kad su se zbog karantene sve druge djelatnosti morale zaustaviti.
Paradoksalno, njih će kriza najviše pogoditi. Jedan je od ključnih elemenata naše strategije oporavka inicijativa o minimalnim plaćama u EU, jer svatko zaslužuje pristojan životni standard, kazao je Schmit.
