S početkom godine na snagu stupa niz novih zakona ili izmjena i dopuna već postojećih, primjerice novi Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe, novi Zakon o strancima, paket zakona kojima se regulira peti krug porezne reforme – izmjene zakona o porezu na dohodak, na dobit, o PDV-u, o fiskalizaciji u prometu gotovinom, o financiranju lokalnih jedinica, kao i novi zakoni koji reguliraju bankarski sektor. Na snagu su također stupili i neki podzakonski akti, primjerice Uredba o minimalnoj plaći.
Minimalna neto plaća u 2021. godini – 3.400,00 kuna
Minimalna neto plaća u RH od početka 2021. godine iznosi 3.400,00 kuna, što je za 150,00 kuna ili za 4,61% više nego u 2020. godini.
Vlada RH je Uredbom propisala da minimalna bruto plaća u ovoj godini iznosi 4.250,00 kuna, što je za 187,49 kuna više nego u prošloj godini.
Minimalna satnica za student servis –26,56 kuna
Poslodavci od početka ove godine moraju plaćati studente koji rade preko student servisa minimalno 26,56 kuna po satu, što je oko 4,7% više od dosadašnjih 25,39 kuna.
Naime, odluku o minimalnoj naknadi za studente svake godine donosi ministar znanosti i obrazovanja, a ona se izračunava tako da se iznos minimalne bruto plaće u RH podijeli sa 160.
U veljači prve isplate nacionalne naknade za starije – 800,00 kuna
RH će od ove godine svojim državljanima starijim od 65 godina koji nisu osigurali prihod za starost i ne ostvaruju pravo na mirovinu, početi isplaćivati nacionalnu naknadu za starije osobe, i to u iznosu od 800,00 kuna.
Navedena naknada regulirana je novim Zakonom o nacionalnoj naknadi za starije osobe, te se očekuje kako će je u prvoj godini primati oko 20.000 korisnika.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) zaprima prijave i isplaćivat će tu naknadu preko poslovnih banaka. Prve isplate te naknade za siječanj 2021. godine trebale bi krenuti u veljači ove godine.
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak definiran je i porezni tretman te naknade – ona se, kao ni ostale socijalne naknade, neće smatrati primitkom na koji se plaća porez na dohodak te se neće uzimati u obzir ni pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.
Niže stope poreza na dohodak
Izmjene Zakona o porezu na dohodak dio su zakonskog paketa koji regulira peti krug porezne reforme. Tim su izmjenama snižene stope poreza na dohodak – stopa od 24% na 20%, a od 36% na 30%.
Građanima koji s obzirom na svoju plaću pa tako i poreznu osnovicu plaćaju porez na dohodak, niže bi stope trebale donijeti i veću plaću, od desetak kuna pa sve do tisuću-dvije ili više kuna. Koliko točno, ovisi naime o samom iznosu plaće, olakšicama na uzdržavane članove i mjestu stanovanja odnosno stopi prireza.
Prema procjenama Ministarstva financija, veća primanja od smanjenja stopa poreza na dohodak može očekivati oko 900 tisuća poreznih obveznika, ovisno o visini njihova dohotka. Od ukupno 2,8 milijuna zaposlenih i umirovljenika trenutno njih 1,9 milijuna, s obzirom na visinu svog dohotka odnosno mirovine, ne plaća porez na dohodak.
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak smanjuje se s 12 na 10% stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr. iznajmljivači stanova ili apartmana).
Ukida se oporezivanje godišnjom stopom od 24% poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka.
Povećava se porezno opterećenje za one koji ne prijavljuju primitke u skladu sa zakonskim propisima odnosno povećava se ta tzv. kaznena stopa za nesrazmjer imovine, s 54% na 60%. Riječ je o drugom dohotku po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena. Do sada se taj nesrazmjer imovine i primitaka oporezivao stopom od 36% uvećano za 50%, što znači s 54%, a od sada će se primjenjivati stopa od 30% uvećana za 100%, što znači ukupno 60%.
Novost je zakonskih izmjena i da građani koji iznajmljuju stan, ako ugovor ovjere kod javnog bilježnika, više sami neće morati u Poreznu upravu, već će obvezu da taj ovjereni ugovor pošalju poreznicima, imati javni bilježnici. Ako se pak ugovor sklapa bez ovjeravanja kod javnog bilježnika, građani će ga i nadalje sami trebati donijeti u Poreznu upravu.
Financijski efekt izmjena poreza na dohodak procjenjuje se na dvije milijarde kuna, a kako je taj porez prihod lokalnih jedinica, država će im to nadoknaditi preuzimajući na sebe fond izravnanja.
Država fond izravnanja preuzima na sebe
Sukladno izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne (područne) samouprave, povećavaju se udjeli općina i gradova u raspodjeli poreza na dohodak sa 60% na 74%, a županija sa 17% na 20%, dok udio za decentralizirane funkcije i dalje ostaje 6%. No, sredstva za fond izravnanja, koji je do sada u raspodjeli poreza na dohodak imao udio od 17%, od ove godine se osiguravaju u državnom proračunu.
Porez na dobit – stopa za poduzetnike s prihodom do 7,5 milijuna kuna pada s 12% na 10%
Na snagu su stupile i izmjene Zakona o porezu na dobit, kojima se stopa toga poreza poduzetnike s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjuje s 12% na 10%.
Također je s 12% na 10% smanjena stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, a s 15% na 10% stopa poreza po odbitku na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača, sportaša i sl.).
Izmjene zakona stimuliraju i banke da s klijentima koji zapadnu u teškoće probaju dogovoriti djelomični ili potpuni otpis potraživanja. Naime, porezno priznati rashod kreditne institucije bio bi iznos otpisa potraživanja od nepovezane fizičke ili pravne osnove, po osnovi kreditnih plasmana čija je vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke.
PDV – prag za plaćanje prema naplaćenim računima diže se na 15 milijuna kuna
Izmjenama Zakona o PDV-u podignut je prag za plaćanje PDV-a prema naplaćenim naknadama – sa 7,5 na 15 milijuna kuna.
Također se proširuje mogućnost primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu.
Iako većina odredbi toga zakona stupa na snagu s početkom ove godine, jedna važna odredba stupit će na snagu sredinom godine – od 1. srpnja 2021. godine i u Hrvatskoj će se na uvoz dobara iz trećih zemalja za proizvode male vrijednosti – do 22 eura (do 160 kuna) plaćati PDV.
Fiskalizacija – blagajnički maksimum pravilnikom će propisati ministar financija
U paketu petog kruga porezne reforme su i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, čijim se odredbama više ne propisuje blagajnički maksimum već će to pravilnikom propisati ministar financija, i to prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.
S početkom godine počinje i primjena nekih odredbi usvojenih još krajem 2019. godine pa tako od 1. siječnja 2021. počinje obveza provođenja postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, kao i obveza iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu.
Zakon o strancima –ukidaju se kvote za strane radnike
RH s početkom 2021. godine ukida model kvota za zapošljavanje stranaca iz trećih država i prelazi na novi model koji bi poslodavcima trebao olakšati zapošljavanje stranaca.
Naime, do sada je Vlada RH donosila odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca, kojima je ujedno utvrdila i popis djelatnosti i zanimanja te za njih i broj dozvola u jednoj godini.
Novim Zakonom o strancima, uvodi se novi model koji se temelji na mišljenju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) o opravdanosti zapošljavanja državljana trećih zemalja i izdavanja dozvola za boravak i rad.
To znači da će poslodavci prije podnošenja zahtjeva za dozvolu za boravak i rad stranaca prethodno zatražiti od HZZ-a provedbu testa tržišta rada. Ako se utvrdi da u RH nema nezaposlenih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca, poslodavci će tada podnositi zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad Ministarstvu unutarnjih poslova, koje će po službenoj dužnosti od HZZ-a zatražiti mišljenje za zapošljavanjem konkretnog stranca kod hrvatskog poslodavca. Postupak izdavanja dozvola za boravak i rad, uključujući provedbu testa tržišta rada, pred nadležnim tijelima trajat će najviše 30 dana.
Zakon je propisao i iznimke od provedbe testa tržišta rada vezano uz deficitarna zanimanja poput tesara, zidara, konobara, mesara te u slučaju sezonskog rada do 90 dana u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu.
Zakon o upućivanju radnika u RH
S prvim danom nove godine na snagu stupa i Zakon o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni. Njime se uređuju temeljna pitanja vezana uz položaj radnika u skladu i na temelju europskih pravnih izvora te se pruža okvir za naknadu za obavljeni rad i druge uvjete rada upućenih radnika.
U to spadaju prava i zajamčene visine naknade za obavljeni rad u RH, prava na zaštitu na radu, radno vrijeme i odmore, zaštitu od diskriminacije, pravo na kvalitetu smještaja i troškove unutarnje mobilnosti radnika na koje ima pravo i domaći radnik, te sudsku zaštitu tih prava.
Regulira se privremeni boravak digitalnih nomada
Hrvatska je i među rijetkim zemljama koje su regulirale privremeni boravak digitalnih nomada.
Zakon o strancima je definirao i pojam digitalnog nomada – državljanin treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u Republici Hrvatskoj i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području RH.
Privremeni boravak može se odobriti državljanima treće zemlje koji u RH namjerava boraviti ili boravi u svrhu boravka digitalnih nomada – regulirao je novi zakon.
Uglavnom je riječ o visokokvalificiranim strancima i IT stručnjacima, a njihovu privlačenju trebalo bi pridonijeti i porezno oslobođenje njihovih primitaka, regulirano izmjenama Zakona o porezu na dohodak koje su stupile na snagu.
Stopa za obračun i plaćanje turističke članarine smanjuje se za 12%
Poduzetnici u ovoj godini mogu računati na smanjenje nekih parafistaklnih nameta, te će plaćati 12% manju članarinu turističkoj zajednici, što je regulirano izmjenama Zakona o članarinama u turističkoj zajednici.
Njima je također omogućeno i da Porezna uprava rješenjem izmijeni visinu mjesečnog predujma članarine zbog značajnog pada poduzetničke aktivnosti, a uređen je i obračun paušalnog iznosa članarine kada osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu prvi put ishode rješenje o odobrenju u tekućoj godini, s obzirom na to da se članarina obračunava temeljem kapaciteta iz prethodne godine prema podacima iz sustava eVisitor.
Za izmjene Zakona o članarinama u turističkoj zajednici izrijekom je propisano da stupaju na snagu 1. siječnja 2021. godine, a iako taj datum izrijekom nije predviđen za izmjene Zakona o šumama, vremenski se ipak s početkom godine poklapa i primjena tih zakonskih odredbi.
Naime, Sabor je 15. prosinca 2020. godine izglasao izmjene Zakona o šumama, koje su objavljene u Narodnim novinama (145/2020) 24. prosinca 2020. godine, a kako stupaju na snagu osam dana od objave to se poklapa s početkom ove godine.
Te zakonske izmjene predviđaju sniženje još jednog parafiskalnog nameta – naknade za opće korisne funkcije šuma, i to za oko 10% – s 0,0265% godišnjeg prihoda ili primitka na 0,024%
Ujedno se povećava granica za utvrđivanje obveze nastanka plaćanja te naknade – s tri na 7,5 milijuna kuna godišnjeg prihoda ili primitka. Procjenjuje se da će time i broj obveznika plaćanja te naknade biti smanjen za oko 50% – s dosadašnjih nešto više od 20.000 na njih oko 10.500.
Ukupno rasterećenje za gospodarstvo procijenjeno je na oko 33 milijuna kuna (zbog smanjenja stope oko 19 milijuna kuna, a 14 milijuna kuna temeljem povećanja granice ukupnog prihoda).
Nova Uredba o posebnom porezu na aute
Krajem prošle godine Vlada RH je donijela i novu Uredbu o posebnom porezu na motorna vozila, što bi moglo voditi i pojeftinjenju auta, smatraju u Ministarstvu financija.
Tom je Uredbom reguliran izračun tog posebnog poreza s obzirom na novi sustav mjerenja emisija ugljičnog dioksida (CO2) novih automobila. Naime, s početkom 2021. godine u Europskoj uniji počinje puna primjena tzv. Globalno usklađenog ispitnog postupka za laka vozila (WLTP), a kako to znači da nova vozila više neće imati podatak o mjerenju CO2 prema starim homologacijskim pravilima već isključivo novi podatak, koji je prosječno veći za 25 posto, nužno je bilo donijeti novu Uredbu kako ne bi došlo do poskupljenja vozila.
Uz ekološku komponentu, poseban porez na motorna vozila ima i vrijednosnu komponentu, a novom je Uredbom vrijednosni prag do kojega se poseban porez ne plaća podignut sa 150 na 200 tisuća kuna.
Temeljem dosadašnjeg praga od 150 tisuća kuna oko 52% novih vozila je bilo izvan obuhvata poreznih škara po vrijednosnom kriteriju, a sada će dizanjem praga na 200 tisuća kuna to biti tri četvrtine motornih vozila ili njih 75%.
Time se smanjuje ukupno porezno opterećenje, i to između 15 i 27%, što će značiti i oko 160 milijuna kuna manji prihod proračuna temeljem posebnog poreza na aute, procjenjuju u Ministarstvu financija.
DAB mijenja ime u Hrvatska agencija za osiguranje depozita
Nakon što je Hrvatska sredinom prošle godine ušla u predvorje za uvođenje eura – Europski tečajni mehanizam (ERM II), i u području bankarstva nastavljeno je i usklađivanje zakonodavstva s europskim pravilima.
Tako su s 1. siječnja 2021. godine na snagu stupili novi zakoni o sustavu osiguranja depozita, o likvidaciji i sanaciji kreditnih institucija, o sanaciji investicijskih društava, a nekoliko dana ranije i izmjene Zakona o kreditnim institucijama.
Novost su među ostalim vezane uz ovlasti nad izvršenjem sanacija – Hrvatska narodna banka (HNB) preuzme ovlast za izvršenje sanacije nad kreditnim institucijama, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) nad investicijskim društvima.
Do sada je ulogu sanacijskog tijela i za kreditne institucije i investicijska društva, osim HNB-a i Hanfe, imala i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), no to više neće biti u njenom djelokrugu.
Stoga DAB s početkom ove godine mijenja i ime, i to u – Hrvatska agencija za osiguranje depozita.
Inače, cilj je predloženim izmjena o likvidaciji i sanaciji kreditnih institucija skratiti trajanje stečajnih postupaka banaka, kontrolirani izlazak propale banke s tržišta s ciljem smanjenja rizika te prelijevanja negativnih učinaka na ostatak financijskog tržišta, kao i brzo i učinkovito skupno namirenje vjerovnika kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji, očuvanjem vrijednosti financijske imovine i unovčenjem imovine kreditne institucije u što kraćem roku.
ARZ se pripaja HAC-u
I dok DAB samo mijenja naziv i dijelom nadležnosti, nakon 22 godine s poslovne scene kao samostalan poslovni subjekt nestaje tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb, koja se pripaja Hrvatskim autocestama (HAC).
Tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ) osnovana je početkom 1998. godine, a sukladno ranijim najavama zadnji dan 2020. godine u registar zagrebačkog Trgovačkog suda upisuje se pripajanje ARZ-a tvrtki HAC.
Izvor: Poslovni.hr/Hina
