Europska komisija donijela je novu strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama kojom se utvrđuju načini pripreme za neizbježne učinke klimatskih promjena.
Iako EU čini sve što je u njegovoj moći za ublažavanje učinaka klimatskih promjena na nacionalnoj i međunarodnoj razini, moramo se pripremiti na njihove neizbježne posljedice.
Priopćenje za tisak
Učinci klimatskih promjena, kao što su smrtonosni toplinski valovi, katastrofalne suše, propadanje šuma i erozija obala uslijed povećanja razina mora, uzimaju svoj danak u Europi i cijelom svijetu. Nadovezujući se na Strategiju za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2013., današnjim se prijedlozima žele utvrditi i provesti konkretna rješenja navedenih problema.
Izvršni potpredsjednik za Europski zeleni plan Frans Timmermans izjavio je: Pandemija bolesti COVID-19 jasno je pokazala kako nedovoljna priprema na moguće probleme može uzrokovati teške posljedice. Cjepivo protiv klimatskih promjena ne postoji i zato se moramo pripremiti za neizbježne negativne posljedice klimatskih promjena i boriti protiv njih. Učinci klimatskih promjena već se osjete u EU-u i šire, a nova strategija za prilagodbu klimatskim promjenama omogućit će nam bolju pripremu za njih. Ako djelujemo danas, možemo oblikovati klimatski otpornu budućnost.
Učestaliji ekstremni vremenski uvjeti uzrokuju sve veće gospodarske gubitke, koji su u EU-u već dosegnuli prosječni godišnji iznos od 12 milijardi eura. Konzervativne procjene pokazuju da bi godišnji gubitak gospodarstva EU-a iznosio najmanje 170 milijardi eura uslijed izlaganja globalnom zatopljenju od 3 °C iznad predindustrijskih razina. Klimatske promjene ne utječu samo na gospodarstvo, već i na zdravlje i dobrobit Europljana koje sve češće pogađaju toplinski valovi: najsmrtonosnija prirodna katastrofa 2019. bila je toplinski udar, uslijed kojeg je umrlo 2.500 ljudi.
Naše djelovanje u području prilagodbe klimatskim promjenama mora obuhvatiti sve razine društva i upravljanja u EU-u i izvan njega. Radit ćemo na izgradnji društva otpornog na klimatske promjene povećanjem znanja o učincima tih promjena i rješenjima za prilagodbu na njih, poboljšanim planiranjem prilagodbe i procjenama klimatskih rizika, ubrzavanjem djelovanja u području prilagodbe i povećanjem otpornosti na klimatske promjene na globalnoj razini.
Pametnija, brža i sustavnija prilagodba
Mjere prilagodbe moraju se temeljiti na pouzdanim podacima i alatima za procjenu rizika dostupnima svima – obiteljima koje kupuju i obnavljaju domove, poduzećima u obalnim regijama te poljoprivrednicima koji planiraju proizvodnju. Zato se strategijom predlažu mjere kojima se potiče širenje znanja o prilagodbi klimatskim promjena radi prikupljanja veće količine kvalitetnih podataka o rizicima i gubicima povezanima s klimom. Unaprijedit će se europska platforma znanja za prilagodbu klimatskim promjenama Climate-ADAPT te uvesti poseban opservatorij za zdravlje namijenjen boljem praćenju, analizi i zaštiti zdravlja od učinaka klimatskih promjena.
Mjere prilagodbe moraju biti sustavne jer klimatske promjene utječu na sve razine društva i sektore gospodarstva. Komisija će nastaviti s uključivanjem tih pitanja u sva relevantna područja politike. Poticat će daljnji razvoj i provedbu strategija i planova prilagodbe na svim razinama upravljanja s pomoću tri međusobno povezana prioriteta: uključivanjem prilagodbe u fiskalnu politiku na makro razini, prirodnim rješenjima za prilagodbu i mjerama u području prilagodbe na lokalnoj razini.
Jačanje međunarodnog djelovanja
Naše politike prilagodbe klimatskim promjenama moraju biti u skladu s našim globalnim vodstvom u području ublažavanja klimatskih promjena. Pariškim sporazumom utvrđen je globalni cilj u pogledu prilagodbe i njezin ključni doprinos održivom razvoju. EU će stoga promicati pristupe prilagodbi na podnacionalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, s posebnim naglaskom na prilagodbu klimatskim promjenama u Africi i malim otočnim državama u razvoju. Povećat ćemo financijsku potporu za pripravnost i otpornost na klimatske promjene na međunarodnoj razini, utvrditi prioritetna djelovanja i povećati učinkovitost poticanjem međunarodnih izvora financiranja te snažnijim globalnim angažmanom i razmjenom znanja o prilagodbi. Radit ćemo na pokrivanju manjka međunarodnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena u suradnji s međunarodnim partnerima.
Kontekst
Moramo izgraditi otporniju budućnost jer su klimatske promjene već prisutne. Svijet je upravo izašao iz rekordno toplog desetljeća u kojem je najtoplija godina proglašena čak osam puta. Učestalost i ozbiljnost ekstremnih klimatskih i vremenskih uvjeta neprestano se povećava: iz godine u godinu svjedočimo šumskim požarima neviđenih razmjera, toplinskim valovima iznad Arktičkog kruga, sve težim sušama na Sredozemlju, uraganima koji pogađaju najudaljenije regije EU-a, propadanju šuma uslijed nezapamćenih najezdi potkornjaka u srednjoj i istočnoj Europi. Postupne pojave kao što su dezertifikacija, gubitak bioraznolikosti, propadanje tla i ekosustava, acidifikacija oceana ili podizanje razine mora dugoročno stvaraju podjednako razorne posljedice.
Europska komisija najavila je novu, ambiciozniju strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama u Komunikaciji o europskom zelenom planu, nakon evaluacije strategije iz 2013. provedene 2018. i otvorenog javnog savjetovanja provedenog u razdoblju od svibnja do kolovoza 2020.Prijedlogom europskog propisa o klimi utvrđuju se ambiciozniji ciljevi i usklađenost politika u području prilagodbe. Njime se globalni cilj prilagodbe iz članka7. Pariškog sporazuma i djelovanja u okviru 13. cilja održivog razvoja ugrađuje u pravo EU-a. Prijedlogom se EU i države članice obvezuju na stalni napredak u jačanju sposobnosti prilagodbe i otpornosti te smanjenju osjetljivosti na klimatske promjene. Novom strategijom prilagodbe pridonijet će se ostvarenju tog napretka.
Više informacija
Strategija EU-a iz 2021. za prilagodbu klimatskim promjenama
Internetska stranica o prilagodbi klimatskim promjenama
Videozapisi o prilagodbi klimatskim promjenama
Posljedice klimatskih promjena za radnike:
- Na zdravlje i sigurnost radnika na otvorenom u poljoprivredi ili graditeljstvu posebno će utjecati porast temperature i toplinski valovi.
- Zaposleni u javnim službama poput vatrogasaca, medicinskih sestara ili civilne zaštite, doživjet će povećan stres i opterećenje radnim zadatcima kako ekstremni vremenski uvjeti s vremenom budu postajali sve češći i intenzivniji.
- Radnici u prometnom sektoru bit će ozbiljno pogođeni zbog moguće štete na infrastrukturi i težih radnih uvjeta.
- Klimatske promjene također će uzrokovati značajne izazove u upravljanju vodama i u elektroenergetskom sektoru, što bi zauzvrat moglo utjecati na cijeli lanac opskrbe i povezana radna mjesta, kao i na energetsko siromaštvo.
- Klimatske promjene također će utjecati na zapošljavanje u Europi. Osim novih potreba vezano za vještine, studija DG CLIMA pokazuje da bi bez poduzimanja mjera prilagodbe radi zaštite zaposlenja, 410.000 radnih mjesta moglo biti ugroženo do 2050. godine.
