Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) je na svojoj 559. sjednici održanoj dana 25. i 26. ožujka usvojio dva mišljenja koja govore o radu na daljinu. Portugalsko predsjedništvo zatražilo je izradu dva mišljenja: Izazovi rada na daljinu – organizacija radnog vremena, ravnoteža privatnog i poslovnog života i pravo na isključivanje (SOC/660) i Rad na daljinu i rodna ravnopravnost – uvjeti čiji je cilj da rad na daljinu ne pogorša nejednaku raspodjelu neplaćene skrbi i kućanskih poslova između žena i muškaraca te da bude pokretač promicanja rodne ravnopravnosti (SOC/662)
SOC/660 bavi se izazovima rada na daljinu s naglaskom na organizaciji radnog vremena, ravnoteži između poslovnog i privatnog života i pravu na isključivanje. Pandemija COVID-a 19 ubrzala je digitalnu transformaciju rada te znatno promijenila količinu i kvalitetu rada na daljinu. Umjesto da bude povremena pojava, uglavnom povezana s određenim vrstama zadaća, rad od kuće postao je pravilo za milijune radnika i obuhvaća sve zadaće. Rane procjene upućuju na to da je gotovo 40 % zaposlenika u EU-u zbog pandemije počelo raditi na daljinu u punom radnom vremenu. Uvođenje rada na daljinu bilo je spontano i ne baš organizirano zbog iznenadnog pojavljivanja pandemije. Jasno je da ta nova situacija iziskuje više promišljanja o izazovima povezanima s radom na daljinu, a to uključuje i raspravu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života i pravu na isključivanje.
Tijekom pandemije bolesti COVID-19 rad na daljinu pridonio je spašavanju radnih mjesta i ograničio gubitak gospodarske aktivnosti. Pandemija je ubrzala prelazak na rad na daljinu, koji je postao nezamjenjiv u obuzdavanju zdravstvene krize. Poduzeća, radnici i društvo u cjelini suočili su se s golemim izazovima, a iz pandemije će se svakako moći izvući brojne pouke koje će omogućiti maksimalno iskorištavanje prilika i uklanjanje rizika povezanih s radom na daljinu.
EGSO poziva Komisiju i države članice da prate provedbu okvirnih sporazuma europskih socijalnih partnera (Sporazum o radu na daljinu iz 2002. i Sporazum o digitalizaciji iz 2020). S obzirom na iskustva stečena tijekom pandemije postojeći propisi u EU-u i državama članicama mogli bi se izmijeniti i donijeti novi propisi kako bi se promicali pozitivni aspekti rada na daljinu i zaštitila temeljna prava radnika.
Posebnu pozornost treba posvetiti organizaciji radnog vremena, rizicima za zdravlje i sigurnost na radu, ravnoteži između poslovnog i privatnog života, pravu na isključivanje i učinkovitosti radnih prava u radu na daljinu.
Države članice, uz sudjelovanje socijalnih partnera, trebaju se pobrinuti za donošenje odgovarajućeg nacionalnog okvira za rad na daljinu kojim će se urediti pravila za poduzeća i radnike koji koriste taj vid rada.
EGSO smatra da su, kad je riječ o propisima, glavni izazovi osigurati da rad na daljinu bude dobrovoljan i reverzibilan te da radnici na daljinu imaju jednaka individualna i kolektivna prava kao i radnici na usporedivom radnom mjestu u poduzeću za koje rade. To bi se, među ostalim, trebalo odnositi i na organizaciju rada kako bi se zajamčilo slično radno opterećenje.
Rad na daljinu trebalo bi urediti u pisanom obliku i prema potrebi poduzeti posebne mjere kako bi se djelotvorno osigurala prava radnika na daljinu i jednako postupanje kao i prema drugim radnicima, posebno u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu. Prije uvođenja rada na daljinu važno je jasno odrediti sva pitanja povezana s opremom, odgovornostima i troškovima.
EGSO predlaže da poduzeća, u kontekstu rada na daljinu i u skladu s europskim i nacionalnim zakonodavstvom te kolektivnim ugovorima na razini države, regije, sektora ili poduzeća, budu dužna koristiti odgovarajuće mehanizme za mjerenje uobičajenog radnog vremena i prekovremenih sati, te ističe da zaposlenici ne smiju biti dovedeni u nepovoljni položaj zbog rada na daljinu.
Izvor: Europski gospodarski i socijalni odbor
