Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) je na svojoj 559. sjednici održanoj dana 25. i 26. ožujka 2021. godine usvojio dva mišljenja koja govore o radu na daljinu, a na zahtjev Portugalskog predsjedništva – Izazovi rada na daljinu: organizacija radnog vremena, ravnoteža privatnog i poslovnog života i pravo na isključivanje (SOC/660) i Rad na daljinu i rodna ravnopravnost – uvjeti čiji je cilj da rad na daljinu ne pogorša nejednaku raspodjelu neplaćene skrbi i kućanskih poslova između žena i muškaraca te da bude pokretač promicanja rodne ravnopravnosti (SOC/662).
Rad na daljinu i rodna ravnopravnost, uvjeti čiji je cilj da rad na daljinu ne pogorša nejednaku raspodjelu neplaćene skrbi i kućanskih poslova između žena i muškaraca te da bude pokretač promicanja rodne ravnopravnosti
U ovom mišljenju EGSO skreće pozornost na rizik korištenja rada na daljinu kao mogućnosti za preuzimanje dvostrukog tereta plaćenog i neplaćenog rada. Pozdravlja se kampanja Europske komisije o suzbijanju rodnih stereotipa, ponovno se ističe potreba za kulturnom promjenom i uklanjanjem svih strukturnih prepreka kako bi se postigla ujednačenija raspodjela neplaćenog rada u kućanstvu te se poziva države članice da brzo i učinkovito provedu Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života.
Temeljem podataka Eurofounda (Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta) iznesenih u „Život, rad i COVID-19“ od ukupnog broja zaposlenika koji su tijekom pandemije radili na daljinu, četvrtina njih bili su roditelji djece mlađe od 12 godina, među kojima se njih 22 % „puno teže moglo koncentrirati na rad i postići odgovarajuću ravnotežu između poslovnog i privatnog života nego druge skupine.” Rad od kuće je posebno bio otežan ženama s obiteljskim obavezama pružanja skrbi – nedostatak mirnog prostora za rad, nedostatak vremena za rad, tendencija duljeg rada i neprestane dostupnosti, pri čemu se ne poštuje načelo povezivanja i isključivanja. Posebno su bili ranjivi samohrani roditelji (od kojih su 85% u EU-u žene) jer je pandemija ugrozila njihovu ionako krhku ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
EGSO napominje da ne postoji konsolidirani europski okvir za rad na daljinu. Stoga preporučuje ocjenu postojećih pravila kako bi se utvrdila njihova djelotvornost s obzirom na brzo širenje rada na daljinu, svijest o novim rizicima i stečena iskustva. Posebno potiče socijalne partnere da revidiraju okvirni sporazum o radu na daljinu iz 2002. godine i daju mu novi zamah. Smatra da socijalni partneri mogu, primjerice, putem kolektivnog pregovaranja, imati važnu ulogu u promicanju rada na daljinu na način kojim se doprinosi ravnopravnosti spolova, promicanju dobrobiti na radnom mjestu i produktivnosti.
Rad na daljinu također „donosi opasnost da radnik postane nevidljiv u radnoj zajednici te da bude lišen formalnih i neformalnih struktura podrške, osobnih kontakata s kolegama i pristupa informacijama. To može dovesti do toga da se ti radnici zanemaruju kada je riječ o prilikama za napredovanje i osposobljavanje te da im nedostaju važne informacije o plaćama i postojećim pravima radnika. Kad je riječ o ženama, to može pogoršati postojeće rodne nejednakosti, kao što je razlika u plaćama između spolova. Predložena Direktiva o transparentnosti plaća, koju je Europska komisija objavila 4. ožujka 2021., mogla bi biti jedan od važnih načina rješavanja problema nedostatka informacija zbog nevidljivosti.“
EGSO ponavlja svoj poziv na ulaganje u digitalnu infrastrukturu i povezanost za sve, među ostalim u lokalne zajedničke prostore u kojima se rad na daljinu može obavljati izvan doma, kao i u poboljšanje digitalnih vještina, uz posebnu pozornost usmjerenu na žene kako bi im se omogućilo da u potpunosti sudjeluju na tržištima rada kako bi se izbjegao svaki oblik digitalnog jaza.
EGSO poziva na donošenje „europskog plana o pružanju skrbi” kojim bi se osiguralo pružanje kvalitetnijih usluga svima tijekom cijelog životnog ciklusa. Potiče države članice na osiguravanje i ulaganje u dostupnost visokokvalitetnih, cjenovno prihvatljivih, pristupačnih i raznolikih usluga skrbi kako bi se odgovorilo na razne zahtjeve i situacije.
Također se poziva na istraživanje rodnih implikacija i preduvjeta rada na daljinu u okolnostima u kojima ne dominira pandemija i uzimajući u obzir dugoročna kretanja u raznim sektorima gospodarstva i društva te na prikupljanje i širenje postojećih primjera dobre prakse diljem EU-a. Time bi se omogućio rodno osjetljiv pristup u postizanju potrebnih tehnoloških i socijalnih inovacija kako bi se osiguralo da rad na daljinu doprinosi promicanju rodne ravnopravnosti.
EGSO poziva na ciljane mjere i kampanje za smanjenje i prevladavanje stereotipnog razmišljanja te potiče socijalne partnere i organizacije civilnog društva na razini EU-a i nacionalnoj razini da preuzmu aktivnu ulogu u zagovaranju nestereotipnih obiteljskih uloga i odabira žena i muškaraca u pogledu studija, zanimanja i zaposlenja. Također poziva donositelje odluka na europskoj i nacionalnoj razini da se kroz dijalog i suradnju sa socijalnim partnerima snažno zauzimaju za suzbijanje svih oblika nasilja nad ženama, među ostalim na poslu, kod kuće i na internetu te poziva države članice da brzo ratificiraju Konvenciju o nasilju i uznemiravanju iz 2019. (br. 190) Međunarodne organizacije rada.
Rad na daljinu može dati potporu uravnoteženju poslovnog i privatnog života i trebao bi se koristiti za promicanje rodne jednakosti. Kako bi se to postiglo nužno je teret neplaćene skrbi i rada u kućanstvu, što većinom obavljaju žene, u potpunosti podijeliti s muškarcima. Pravila koja se primjenjuju na radna mjesta moraju se primjenjivati i na ured u kući, što uključuje zaštitu na radu i zaštitu od uznemiravanja i nasilja. U tekstu Mišljenja navedene su određene prednosti, ali i nedostatci rada od kuće.