Španjolska će biti prva država u Europi koja će platformskim radnicima koji rade za gig tvrtke dati status radnika sa svim pripadajućim pravima.
Nova će zakonska odredba stupiti na snagu 12. kolovoza ove godine nakon tromjesečnog prijelaznog roka do kada će Uber, Eats, Deliveroo, Glovo i drugi svim radnicima koji rade za njih morati ponuditi ugovor o radu te u njega uključiti radno vrijeme, nadoplatu za prekovremeni i noćni rad te plaćene doprinose. Tako je španjolska Vlada ispred Europske unije, koja je prošle godine navještavala poboljšanje radnih uvjeta za radnike koji rade putem platformi.
Za sada je Europska komisija završila tek prvi krug javnog savjetovanja oko platformskog rada, te je za očekivati da bi do ljeta i EK mogla izaći sa svojim prijedlogom. Ta će tema biti aktualna i u hrvatskim pregovorima oko novog prijedloga Zakona o radu.
I u Britaniji potvrđene presude
Tako je Španjolska prva država koja je donijela zakon koji uređuje odnos između platforma za dostavu i njihove radne snage. Procjenjuje se da Španjolska ima oko 30 tisuća letećih dostavljača, mladih ljudi u tridesetima koji na tjedan zarade oko 400 eura za 50 sati rada. Zakonskom rješenju španjolske Vlade prethodile se presude Vrhovnog suda koji je naložio tuženim tvrtkama da moraju zaposliti leteće vozače.
Vrhovni sud Velike Britanije je u veljači ove godine potvrdio presudu drugostupanjskog suda da vozači Ubera i drugih platformskih tvrtki nisu njihovi neovisni dobavljači, nego da su radnici upravo tih tvrtki. Tužbe su pokrenute još 2016. godine.
Prema anketama Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije, procjenjuje se da je oko 24 milijuna osoba (ili 11% radne snage u EU) barem jednom pružalo usluge putem lokacijskih ili internetskih platformi za rad. Od toga 3 milijuna (1,4%) živi od takvog rada, za 9 milijuna Europljana (4,1%) rad preko platformi je sporedni izvor prihoda, za oko 5 milijuna sporadični.
U dvije godine tržište platformskog rada poraslo je 30%. Istraživanje Eurofounda iz 2019. godine sugerira da je i kod nas taj oblik rada masovniji nego što se čini, te ga je povremeno ili stalno isprobalo deset posto populacije, što bi bilo oko 400.000 građana. Otprilike svaki treći među njima pokušao je dodatno zaraditi taksiranjem ili na dostavama, ali nisu se dugo zadržavali u tom poslu. No, približno 40 tisuća hrvatskih građana živjelo je od rada putem platformi, nešto više od 100.000 osoba radilo je preko platformi manje od deset sati tjedno.
Radni odnos je bitan
Sama javna rasprava pokazala je da poslodavci, predstavljeni kroz krovnu asocijaciju BUSINESS EUROPE, brane stav kako platformski radnik nije pravna kategorija, i doživljavaju ga kao pozitivan primjer sve veće raznolikosti u novom načinu rada. Ne vide potrebu da se to rješava Europskom direktivom, a pogotovo da postoji obveza zapošljavanja svih koji rade putem platformi.
Poslodavci se slažu da postoji potreba za djelovanjem na odgovarajućim razinama radi rješavanja izazova povezanih s radnim uvjetima u radu platforme, tamo gdje oni postoje.
Krovna sindikalna organizacija, Europska konfederacija sindikata, išla je sa stavom da polazna točka svih razgovora treba biti pretpostavka kako se ipak radi o radnom odnosu.
