Nakon višemjesečnih konzultacija, u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike 23. lipnja 2021. godine održan je prvi sastanak radne skupine za izradu nacrta prijedloga Zakona o radu koji bi trebao stupiti na snagu u drugoj polovini 2022. godine. Jedna od tema, koja se posebice aktualizirala tijekom pandemije, bila je i rad na izdvojenome mjestu.
Državni tajnik u Ministarstvu rada, Dragan Jelić ocijenio je prvi sastanak radne skupine o Nacrtu prijedloga Zakona o radu vrlo dobrim. Smatra da je rasprava bila konstruktivna i konkretna a poslodavci i sindikati su se uključili sa svojim prijedlozima. Dogovorena je metodologija kako će se dalje raditi. Nakon višemjesečnih konzultacija koje su manje-više bile neformalne, donijeta je odluku da se ide u izradu novog Zakona o radu koji mora biti prikladan sadašnjim uvjetima rada.
Planovi za novi Zakon o radu
Plan je modernizirati Zakon i unijeti novine koje su se pojavile u pandemiji, poput rada na daljinu i rad od kuće, odnosno na izdvojenom mjestu. Zakon će biti definiran što se tiče dopunskog rada, radnog vremena i platformskog rada koji je sve popularniji.
Započeli su formalni sastanci s ovom radnom skupinom, planira se od deset pa nadalje sastanaka u ovoj godini. Proći će se cijeli Zakon o radu i probati dobiti što veći konsenzus svih socijalnih partnera jer bez toga se ni ne može donijeti kvalitetan Zakon o radu, objasnio je Jelić.
Plan je krajem godine imati prvi tekst Zakona o radu i onda započeti formalnu proceduru.
Javno savjetovanje, prvo čitanje, rasprava, drugo čitanje i negdje do 1. srpnja iduće godine Zakon bi bio donijet u Saboru, što je vrlo bitno jer se trebaju dvije direktive transformirati u Zakon što se tiče Europske komisije tiče, najavio je Jelić.
Na pitanje koliko će teško biti postići dogovor budući da poslodavci traže jedno, dok sindikati traže suprotno, Jelić je odgovorio da je uvjeren da će se dobrom i kvalitetnom raspravom približiti što više i jednima i drugima, jer je svima u cilju da i poslodavci i radnici, a time i sindikati, budu zadovoljni s novim Zakonom o radu.
Ministarstvo kao predlagač Zakona na kraju ima završnu riječ, ali ništa se neće donositi preko noći ili preko koljena. Na nekim stvarima će biti više pregovora, na nekima manje, oko nekih stvari odmah su se sve strane složile, a oko nekih će još biti dodatne rasprave. Jelić je uvjeren da će biti veliki konsenzus te aktivni i zanimljivi pregovori.
Novost – rad na izdvojenom mjestu
Što se tiče rada na izdvojenom mjestu, to može biti rad od kuće i rad na daljinu, tu se planiraju uvesti neke novosti, naročito u IT sektoru. Mora se definirati zaštita na radu, koje su obveze poslodavaca i koje su obveze radnika i naravno da to mora biti na pristanak jednih i drugih. Mora se potpisati dodatak ugovora o radu i to bi sve definirali kroz novi Zakon o radu, rekao je Jelić.
Dragan Jelić je komentirao kako je rad na izdvojenom mjestu, odnosno rad od kuće u ovih godinu i pol dana izgledao relativno dobro. Sadašnji Zakon o radu definira mogućnost rada na daljinu, mnogi su to iskoristili. Neki su potpisali dodatak ugovoru, neki nisu, malo se sporilo oko troškova rada od kuće, no u ovih godinu dana vjerujemo da će se to riješiti na zadovoljavajući način.
Danas je ovo bio prvi i lakši sastanak, ali u narednim danima i mjesecima očekuje se puno složenija problematika. Veliki dio pitanja dobit će odgovore kroz pregovore a sada niti jedno od tih pitanja nije otvarano, kazao je novinarima nakon sastanka predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
O radu na daljinu
Za rad na daljinu rekao je da postoji sporazum na nivou EU-a koji nije obvezujući. Njime se uređuje da takav rad mora biti rezultat dogovora poslodavca i radnika, a ne jednostrano poslodavčevo upućivanje radnika da radi od kuće. Tu mora postojati i dodatak ugovora o radu, a tu je i pitanje zaštite na radu, radno vrijeme kao i pitanje dodatnih troškova.
Iskustvo je pokazalo da se previše ispreplelo privatno i radno i zbog toga to treba regulirati na način kako ukazuje okvirni sporazum ili kako usmjerava i sam Zakon o radu. Puno toga nije poštovano i puno toga bi trebalo biti ispoštovano, a svi zakonski preduvjeti su posloženi, naglasio je Sever. Rekao je da je otvoreno pitanje jedino da država poslodavcu te troškove prizna kao olakšicu.
Rad na određeno vrijeme treba smanjiti
Ušli smo u nesigurne oblike rada s jednom četvrtinom ukupno zaposlenih, gotovo dvostruko više od europskog prosjeka, oko 25 posto, i to treba riješiti. To je jedan od razloga zašto ljudi odlaze vani, kazao je Sever i dodao da se dade iščitati da bi poslodavci htjeli dobar dio nesigurnosti iz rada na određeno prebaciti u sustav rada na neodređeno.
„Mi to ne možemo prihvatiti. Tražimo da se rad što više osigura i da radnik ima što više izvjesnosti gdje će raditi, do kada će raditi i slično“, kazao je Sever i naglasio da su sindikati kategorički protiv produljenog rada jer raste rizik za zdravlje.
„Vjerujem da ćemo dugo pregovarati o teškim temama. Trebala bi se povećati sigurnost radnika, trebalo bi ići u pomirenja privatnoga i radnoga. Očekujemo da će Vladina strana u duhu onoga što pregovara na nivou EU-a, to sada primijeniti i kod ovih pregovara“, zaključio je Sever.
S e-savjetovanja učinaka propisa za Nacrt prijedloga Zakona
Obrazac prethodne procjene učinka propisa za Nacrt prijedloga Zakona o radu bio je na e-Savjetovanju do 7. lipnja ove godine. Sindikalne središnjice potkraj svibnja uputile su zajednički komentar na prethodnu procjenu učinaka propisa za Nacrt prijedloga Zakona o radu.
Smatraju, među ostalim, “da je analiza stručnog nositelja, u kojoj procjenjuje da je zakonski okvir potrebno mijenjati kako bi na odgovarajući način mogao pokretati gospodarstvo i poduzetničke aktivnosti te zaštititi poduzetnike od administrativnih opterećenja i troškova rada u obavljanju njihovih djelatnosti posve promašena i neprimjerena”.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović izjavio je u ožujku da se jedna od tema u sklopu željenih izmjena Zakona o radu (ZOR) odnosi i na bolju zaštitu platformskih radnika te da će se taj oblik rada definitivno pokušati urediti. Tu je ponajprije riječ o dostavljačima i vozačima koji rade preko digitalnih globalnih platformi, a Aladrović je iznio procjene prema kojima oko pet posto Europljana radi na takav način.
Istaknuo je da je to sigurno jedan segment rada koji će se morati dodatno zaštititi kako ne bi bio dio prekarnog rada i kako bi sigurnost takvih radnih mjesta bila na višoj razini i dodao da se ta radna mjesta želi učiniti sigurnijim, stabilnijim i boljim.
Rekao je i da bi Hrvatska mogla biti jedna od predvodnica koje su to na zakonodavan način riješile, s obzirom na to da praktički ni jedna zemlja u Europi to pitanje još nije uredila u vlastitim zakonodavstvima.
Izvor: vijesti.hrt.hr
