Gig ekonomija, također poznata kao ekonomija honorarnih poslova, s jedne strane obuhvaća sve one koji svoje prihode ostvaraju preko digitalnih platformi, a s druge sve nas koji preko platformi kupujemo različite proizvode i usluge. Iako je zamišljena kao tržište povremenih poslova, zbog fleksibilnosti koje pruža, mnogima su platforme postale glavni izvori prihoda. Posao se može obaviti s bilo kojega mjesta, a radnici mogu birati privremene poslove i projekte širom svijeta u vremenu koje njima najviše odgovara.
Gig ekonomija obilježit će tržište rada 21. stoljeća, a u Hrvatskoj u njoj sudjeluje oko sto tisuća ljudi, istaknuto je 06.12.2023. u Zagrebu na prvoj hrvatskoj Gig konferenciji, na kojoj su predstavljene i zakonske novosti kojima se u većoj mjeri regulira takav oblik rada.
Središte Gig ekonomije su digitalne platforme ili aplikacije, pri čemu se te kompanije primarno bave razvojem platforme i korisničke podrške, a nisu klasični poslodavac, pa se tako sve češće javljaju i pitanja radnih prava ljudi koji preko tih platformi rade.
Ravnatelj uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Dražen Opalić istaknuo je definiciju prekarnog rada, kao nesigurnog, nestandardnog, povremenog i onog gdje osoba nema radni i socijalni status radnika.
Kako je naveo, do „eksplozije” rada putem platformi je došlo tijekom pandemije, a s ciljem veće zaštite radnika novim Zakonom o radu je definiran rad koji se obavlja korištenjem digitalne radne platforme, tko su agregatori, a pri čemu ni platforme ni agregatori neće moći obavljati djelatnost ako nisu upisani u registar koje vodi ministarstvo.
Uvođenjem jedinstvene elektroničke evidencije rada svaka digitalna radna platforma dostavljat će podatke o radniku koji obavlja posao i o agregatoru, ukoliko radnik obavlja posao njegovim posredstvom, zatim o vrsti posla i ugovornog odnosa te vremenu i lokaciji početka i završetka obavljanja rada, naveo je Opalić, dodajući da će država moći u realnom vremenu pratiti te podatke, pa i detektirati eventualne nelogičnosti i nezakonitosti.
Smatra da novi zakon jamči “veliku fleksibilnost”, pa tako između ostalog prepoznaje i rad po pozivu, pri čemu se radniku tjedno mora osigurati minimalno pet sati posla.
Tko je tko u GIG ekonomiji
Platforme, agregatori, konzultanti, dostavljači, umjetnici, taksisti, iznajmljivači, građevinari, dizajneri, telekomi, financijske institucije, sindikati, regulatori, korisnici… svi oni čine gig ekonomiju.
Gig ekonomija kao megatrend
Copenhagen Institute for Future Studies, jedan od svjetskih predvodnika u promišljanju budućnosti, ističe da se dalekosežna budućnost ne može predvidjeti, ali da su pojedini aspekti budućnosti izvjesni i to su upravo megatrendovi. Gig ekonomija jedan je od 15 megatrendova koje danski futurolozi vide kao ključne pokretače u desetljećima pred nama. Razvoj interneta, mobilnih aplikacija i digitalnih novčanika te globalizacija tržišta rada ubrzali su razvoj specijaliziranih platformi koje spajaju korisnike i ponuditelje usluga.
Transformacija tržišta rada – EU prakse
Transformacija tržišta rada u gig ekonomiji ima velik utjecaj na radnu dinamiku i uvjete rada širom EU. Države razmatraju kako prilagoditi postojeće zakone o radu kako bi bolje odgovarali specifičnostima novog tržišta poslova. Neka od ključnih pitanja su definiranje statusa platformskih radnika te uređenje njihovih prava i radnih uvjeta.
Pravni status pružatelja usluga – samozaposleni, obrtnici ili zaposlenici
Radnopravni status radnika u gig ekonomiji jedno je od ključnih pitanja. Trebaju li poslovi koje obavljamo iz svojih domova, u taksijima, na biciklima, skuterima i s brojnih drugih lokacija biti ukalupljeni u tradicionalne forme 40-satnog radnog tjedna i obavezu ispunjavanja evidencije o radnom vremenu? Koji status najbolje odgovara platformskim radnicima – samozaposleni, obrtnik, poduzetnik ili ugovor na neodređeno?
Nedostatak radne snage i sve veća potražnja – uvoz stranih radnika
Nedostatak kvalificirane radne snage sve je izraženiji problem u Hrvatskoj i EU. Samo ove godine u Hrvatskoj je izdano 120.000 radnih dozvola za strance što je više od broja stanovnika grada Rijeke.
Tko nadzire algoritme i agregatore?
Šefove su zamjenili algoritmi koji dodjeljuju poslove platformskim radnicima na temelju ocjena korisnika. Koliko su takve ocjene objektivne ako primjerice dostavljača ‘kaznimo’ sa samo jednom zvjezdicom zbog prepečenog odreska?
Budućnost tržišta rada
Budućnost tržišta rada oblikovat će niz promjena i trendova koji su već itekako vidljivi. Umjetna inteligencija, globalizacija tržišta rada, razvoj novih vještina, rad na daljinu i želja za što većom fleksibilnošću neki su od ključnih faktora koji će definirati sharing ekonomiju u budućnosti.
Izvor:
