Rad od kuće mogao bi poboljšati kvalitetu življenja za osobe koje pate od migrena, kažu njemački znanstvenici. Studija talijanskih stručnjaka u kojoj su sudjelovale osobe koje pate od migrena pokazala je da su tijekom ‘lockdowna’, kada su radili od kuće, njihove migrene trajale kraće, da su bile manje intenzivne i da su zahtijevale uzimanje manjih doza lijekova. Pojasnili su da je to dijelom i zbog toga što sami napadi migrene nisu trajali toliko dugo. Pretpostavljamo da se spomenuto poboljšanje može pripisati udaljenosti od radnog mjesta i stresa te mogućnosti raspolaganja vremenom na drukčiji način”,

Bruxelles, 17. rujna 2021. – Nizu pozitivnih vijesti za radnike digitalnih platformi na europskoj razini, pridružila se još jedna – Europski je parlament podržao prijedlog kojim bi se digitalne platforme spriječilo da prisiljavaju svoje radnike na samozapošljavanje. Milijuni radnika digitalnih platformi nemaju pravo na minimalnu plaću, plaćeni godišnji odmor i bolovanje. Lažna samozaposlenost ne rezultira samo izrabljivanjem radnika, nego je i nepravedna prema većini poslodavaca koji poštuju zakone i propise. Takav model nekima od najvećih tvrtki u svijetu dopušta da izbjegavaju plaćanje poreza i socijalne doprinose koje su potrebne za

Europska agencija za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) objavila je svoju publikaciju Pravo na isključenje – iskustva tvrtki. Ovo se izvješće temelji na studijama slučaja koje prikazuju provedbu i utjecaj prava na isključenje na radnom mjestu te je nastavak prethodnih istraživanja Eurofounda koja pokazuju povećanje broja kolektivnih ugovora koji osiguravaju pravo na isključenje u zemljama koje su to pravo unijele u svoje zakonodavstvo. Digitalne tehnologije omogućile su mnogim radnicima  obavljanje svojeg posla u bilo koje vrijeme i bilo gdje, što ima svoje prednosti i nedostatke. Na razni EU-a

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) svaki mjesec objavljuje EESC Info – sažetak događanja u proteklih mjesec dana. Na poveznici u nastavku možete pogledati informacije za proteklih mjesec dana.Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) savjetodavno je tijelo Europske unije, osnovano još Rimskim ugovorom kojim je 1958. uspostavljena Europska ekonomska zajednica (EEZ). Taj Odbor na europskoj razini zastupa interese različitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina iz 27 zemalja članica EU i smatra se mostom između institucija EU-a i civilnog društva. EGSO savjetuje Europsku komisiju, Vijeće EU-a te Europski parlament u

Europski sindikati izvojevali su još jednu pobjedu protiv Ubera i njegovog izrabljivanja radnika. U sudskom sporu koji je pokrenuo Savez nizozemskih sindikata (FNV), Sud u Amsterdamu presudio je kako “odnos Ubera i njihovih vozača ima sve karakteristike radnoga odnosa”. Ova presuda u korist platformskih radnika samo je posljednja u nizu  pobjeda protiv izrabljivačkih praksi kakvima se služe digitalne platforme. Ranije ove godine, ista presuda protiv Ubera donesena je u Belgiji i Ujedinjenom Kraljevstvu, te protiv Deliverooa i Glova u Španjolskoj i Italiji. Nacionalni sudovi i Vlade svojim presudama i

Suizvjestiteljice Europskog parlamenta, Kira Marie Peter-Hansen i Samira Rafaela  su 7. rujna 2021. godine objavile Nacrt zajedničkog izvještaja, s ciljem poboljšanja prijedloga Direktive o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i provedbenih mehanizama. Suizvjestiteljice su napravile važan korak u smislu proširenja broja radnika za koje bi postojala obveza izvješćivanja o plaćama, nadzor i donošenje akcijskih planova. Prag za obvezu  izvješćivanja o plaćama u nacrtu izvještaja, spušten je na poslovne subjekte s 10 ili više zaposlenih. Izmijenjeni su

Rezultati meta analize o povezanosti između psihosocijalnih faktora na poslu i zdravlja pokazuju da je nužno potrebno obratiti pozornost na ove faktore kako bi se poboljšalo zdravlje radne populacije. Kao dio projekta koji provodi Europski sindikalni institut (ETUI) „Troškovi psihosocijalnih rizika povezanih s poslom u EU“, meta analiza je dala uvjerljive nalaze o povezanosti između nekih psihosocijalnih faktora na poslu i određenih posljedica na zdravlje. Projekt analizira podatke o brojnim radnicima koji su pogođeni rizikom i s povezanim izravnim ili neizravnim troškovima u državama članicama EU. Sveobuhvatna meta analiza uključuje ukupno

Analiza podatka na razini EU-a pokazala je kako radnici koji su pokriveni kolektivnim ugovorima imaju do dva tjedna više plaćenog godišnjeg odmora. Radnici u Hrvatskoj i Njemačkoj imaju deset dana više godišnjeg odmora ukoliko su njihovi radni uvjeti određeni kroz kolektivne pregovore sindikata i poslodavaca. Naime,u radnim sredinama u kojima se primjenjuju nacionalni ili granski kolektivni ugovori, hrvatski i njemački radnici u prosjeku imaju deset dana plaćenog odmora više od zakonskog minimuma. Na razini EU, kolektivno pregovaranje u prosjeku radnicima donosi tri dodatna dana odmora. Radnici pokriveni kolektivnim ugovorom

Mnogi poslodavci i dalje imaju organiziran rad od kuće, s kojim su počeli u pandemiji. Neki od njih s time će i nastaviti, dok se dio radnika početkom rujna vraća na posao. Istodobno, u svijetu se sve više primjenjuje model četverodnevnog radnog tjedna, pa su se na isto odlučile i prve tvrtke u Hrvatskoj.  U jednoj zagrebačkoj tvrtki već tri godine rade četiri dana u tjednu umjesto pet, ali za isti novac. Bave se prikupljanjem dokumentacije i provedbom povlačenja novca iz fondova EU-a. Zbog četverotjednog radnog vremena su, kažu,

Zakon o minimalnoj plaći stupio je na snagu 1. siječnja 2019. godine (NN 118/18). Nove izmjene i dopune navedenog Zakona Vlada RH predložila je na svojoj sjednici 19. kolovoza 2021. godine a stupit će na snagu 1. studenoga 2021. godine. Već ranijim Zakonom (NN 130/17), definicija minimalne plaće je precizirana te je izrijekom navedeno da se u takvu plaću ne ubrajaju povećanja koja radniku pripadaju za noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Minimalna plaća treba biti