Predstavnici Republičkog sindikata radnika ( RSR ) sudjelovali su 5. veljače 2021. godine na međunarodnom online seminaru na temu: Cjeloživotno učenje – pogodnosti za cijeli život. Seminar je organizirala Svjetska organizacija radnika ( WOW ) koje je RSR član, u suradnji sa s Europskim centrom za radnička pitanja ( EZA ) i uz potporu Europske komisije.
U uvodnom dijelu sudionicima seminara obratili su se gospodin Luc Van den Brande (Belgija), predsjednik Europskog centra za radnička pitanja (EZA) i gospodin Søren Fibiger Olesen, predsjednik Krife (Danska), suorganizator seminara, koji je ujedno i otvorio seminar. Seminarom su moderirali izvršni tajnik WOW gospodin Bjørn Anders van Heusden (Nizozemska) i gospodin Lukas Fleischmann, predstavnik za odnose s javnošću EZA (Njemačka)
Brze promjene u svijetu rada, vrste poslova koji nestaju i nastaju te brzina kojom se to događa su bez presedana. Ono što danas učimo u školi moglo bi zastarjeti onog trenutka kada stupimo na tržište rada. Budući da je sada teško, gotovo nemoguće ponuditi obrazovanje koje ne riskira da bude zastarjelo onog trenutka kada se zapravo može koristiti, ključ je cjeloživotno učenje. Ponuđenu edukaciju treba neprestano revidirati i prilagođavati u skladu s potrebama dana odnosno trenutka. I to za sve generacije. Ljudi dosežu višu dob i tako će morati nastaviti učiti sviđalo im se to ili ne. Cjeloživotno učenje ključno je za EU koja sebe doživljava kao Uniju znanja.
Gospođa Martina Ní Cheallaigh, viša stručnjakinja za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, (Europska komisija, Generalna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost, Irska) govorila je o politici EU koja podupire cjeloživotno učenje.
Pod utjecajem pandemije iz 2020. godine sasvim razumljivo se stavlja poseban fokus na osnovne digitalne vještine i prepoznavanje vještina i kompetencija. Lekcije naučene iz krize COVID – 19 ubrzale su digitalizaciju u svim segmentima života i rada. I tu je ključno cjeloživotno učenje, koje se treba proširiti izvan formalnog obrazovanja, a upravo danas se među najvažnijima vještinama svake osobe smatraju digitalne kompetencije, za što se zalaže i EU u svojem akcijskom planu za digitalno obrazovanje.
Gospođa Antra Carlsen, glavna koordinatorica Nordijske mreže za obrazovanje odraslih (Nordisk Netværk za Voksnes Læring – NVL, Danska) istaknula je u svom izlaganju kako treba promijeniti pozive za nove kompetencije a svačije bi kompetencije trebale biti važne.Nordijska je vizija postati najodrživija, integrirana i najkonkurentnija regija.
Nordijska suradnja na području cjeloživotnog učenja temelji se na mogućnosti dijeljenja i učenja jednih od drugih i to redovito i sustavno usprkos razlikama među nordijskim zemljama. Nordijske zemlje imaju snažan javni sektor i dugu tradiciju ulaganja u osmišljavanje ponuda za učenje za ljude s niskom razinom obrazovanja. Socijalni partneri daju svoj doprinos kada je riječ o politici kompetencija i razvoju dugoročne strategije. Ključna uloga poslodavaca trebala bi biti jačanje poticajnih mehanizama za poticanje njihovih daljnjih ulaganja u razvoj kompetencija zaposlenika.
Gospođa Gina Ebner, generalna tajnica Europskog udruženja za obrazovanje odraslih (Austrija) naglasila je kako je cjeloživotno učenje ključ budućnosti.
Digitalna kompetencija postala je osnovna kompetencija u današnjem radnom životu. Potrebno je razviti načine za bolje definiranje i formuliranje potreba za kompetencijama u radnom životu, kao osnove za obrazovanje i osposobljavanje, kako u formalnom obrazovnom sustavu, tako i izvan njega.
Potrebno je povećati fleksibilnost obrazovnog sustava, tako da se obrazovanje i osposobljavanje brže prilagođavaju promjenjivim potrebama radnog života. Potrebna je čvrsta baza znanja kako bi pojedinac nastavio napredovati tijekom cijelog radnog vijeka. Stoga je neophodno nastaviti jačati digitalnu kompetenciju odraslih, pri tome ne zaboravljajući druge osnovne kompetencije.
Treba podržati ključne vještine kako bi se bolje prilagodili društvu koje se mijenja. Učeći radnici donose inovacije, produktivnost, konkurentnost i poduzetništvo. Ljudi bez pravih vještina vrlo su ranjivi na promjene na tržištu rada. To zahtijeva kontinuirana ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje, jer je svako učenje dobro za zapošljavanje. Obrazovanje odraslih može nadoknaditi nedostatak početnog obrazovanja, omogućuje socijalnu mobilnost i izjednačava društva.
Ranjive i marginalizirane odrasle osobe suočavaju se s dvostrukim nedostatkom zbog nedostatka svijesti o tim promjenama ili načina prilagodbe tim promjenama. Sve odrasle osobe moraju imati pristup obrazovanju i osposobljavanju za osnovne i srednje digitalne vještine.
Digitalizacija se već promijenila i nastavit će mijenjati naše životne prilike, mobilnost, okruženje, komunikaciju i većinu drugih područja života. To će također izmijeniti životne vještine potrebne za upravljanje tim promjenama i potrebe učenika za sudjelovanjem u društvu.
Svi sada moraju imati dovoljnu razinu digitalne kompetencije kako bi mogli igrati aktivnu ulogu u društvu.
Gospođa Ellen Boeren, profesorica u Školi za obrazovanje Sveučilišta u Glasgowu (Škotska / Ujedinjeno Kraljevstvo) prikazala je rezultate istraživanja sudjelovanja u učenju odraslih u svjetlu krize COVID-19.
