Na plenarnoj sjednici Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) održanoj 13. i 14. lipnja 2023. godine članovi EGSO-a su, između ostalih, usvojili i mišljenje SOC/747 Zeleno kolektivno pregovaranje: dobre prakse i izgledi. Izradu tog mišljenja zatražila je španjolska Vlada (koja preuzima predsjedanje EU-om) kako bi se potaknula uspostava regulatornog okvira i politika poticaja koji bi išli u prilog ekološkom kolektivnom pregovaranju.
Međunarodna organizacija rada u svojim Smjernicama za pravednu tranziciju na okolišno održiva gospodarstva i društva za sve (2015.) ističe ulogu vlada i socijalnih partnera u postizanju usklađenosti politika i institucijskih aranžmana za održivi razvoj za sve i navodi da je potrebno pojednostaviti uključivanje odredbi o zaštiti okoliša u kolektivno pregovaranje na svim razinama. Osim toga, naglašava prednosti koje donosi preuzimanje obveze u pogledu posebnog osposobljavanja rukovoditelja i zaposlenika u tom području.
U ovom Mišljenju EGSO polazi od načela da poduzeća i radnici moraju raspolagati primjerenim kanalima za sudjelovanje u naporima koji se ulažu u zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena te da bi se na primjerenim razinama u kolektivnom pregovaranju veća pozornost mogla posvetiti pitanjima povezanima sa zelenom tranzicijom. U kolektivnom pregovaranju tema rasprave trebaju biti odredbe o kojima se može pregovarati između socijalnih partnera u okviru kolektivnih ugovora, a koje imaju izravan ili neizravan učinak na okoliš. Takve se odredbe mogu odnositi na učinak aktivnosti poduzećâ na okoliš, zaštitu radnika od učinaka promjena u okolišu i klimatskih promjena, učinak zelene transformacije na aktivnost poduzeća u pogledu organizacije rada, strukovnih profila koji se mijenjaju i vještina zaposlenika te interno praćenje provedbe navedenih aktivnosti.
Kolektivno pregovaranje poduzećima i radnicima može pomoći da se suoče s izazovima koje donosi klimatska kriza, uključujući troškove koji nastaju za poduzeća. Utjecaj zelene tranzicije na zapošljavanje i teritorijalnu i socijalnu koheziju, otvaranje radnih mjesta, prelazak iz jednog sektora djelatnosti u drugi te osposobljavanje i prekvalifikacija radnika, posebna ranjivost radnika starije dobi, zdravlje i sigurnost na radu predstavljaju pitanja o kojima se može raspravljati u okviru kolektivnog pregovaranja.
EGSO navodi kako u Europi postoji sve veći broj studija u kojima se ističu prednosti zelenog kolektivnog pregovaranja kao načina za poticanje održivih proizvodnih procesa sklapanjem ugovora koji uključuju odredbe o ekološkoj samoregulaciji. U skladu s karakteristikama nacionalnih sustava radnih odnosa i uz poštivanje autonomije socijalnih partnera, kolektivno pregovaranje može doprinijeti olakšavanju postizanja dogovora o konkretnim mjerama koje poduzeća moraju poduzeti za poticanje pravedne tranzicije. U studijama o kolektivnom pregovaranju u zemljama EU-a pitanja zaštite okoliša rijetko su uključena u kolektivne ugovore. EGSO u ovom Mišljenju poziva EU, države članice i socijalne partnere na poduzimanje odlučnijih i djelotvornijih mjera koje bi pogodovale razvoju i povećanju važnosti zelenog kolektivnog pregovaranja na raznim razinama.
Također poziva EU i države članice na pružanje dodatnih potpora mjerama i inicijativama kojima će se radnike poticati da se prilagode zelenoj tranziciji, uzimajući u obzir prakse informiranja i savjetovanja na radnom mjestu.
