Održana edukacija u organizaciji Svjetske organizacije radnika – WOW

Od 4. do 6. listopada 2021. godine u Beču (Austrija) održao se seminar u organizaciji Svjetske organizacije radnika (WOW) i Europskog centra za radnička pitanja (EZA) a uz potporu Europske komisije (EK). Tema seminara je bila: “Gospodarski rast i vrijednosti: Jesu li oni doista kompatibilni i koji nas od to dvoje danas više vodi? ” Predstavnici Republičkog sindikata radnika (RSR), kao članovi WOW, sudjelovali su na ovom seminaru.

Uvodne riječi i pozdravne govore uputili su g. Mikael Arendt Laursen, potpredsjednik WOW-Europe i član Uprave Krife (Danska) i gđa Cornelia Pöttinger, članica odbora WOW-Europe i FCG/GPA (Austrija), te g. Adalbert Ewen, član odbora WOW-Europe (Njemačka).

Dr. Vahagn Jerbashian, docent za ekonomiju sa Sveučilišta u Barceloni (Španjolska) otvorio je predavanja na temu tehnoloških promjena i gospodarskog rasta, odnosno govorio je o budućnosti rada. Gospodarstvo može rasti zbog većeg obilja resursa (primjerice akumulacije fizičkog kapitala) i učinkovitijeg korištenja postojećih resursa (odnosno rasta produktivnosti). Izvor rasta produktivnosti je ljudski kapital koji pojedinci akumuliraju na radnom mjestu (uče radeći) i koji namjerno za to izdvajaju svoje vrijeme. Potražnja za visokokvalificiranim osobama je porasla i to je povećalo njihove plaće, kao i ponudu radne snage visokih vještina. Nasuprot tome, potražnja za nekvalificiranim osobama je opala, a to je smanjilo njihove plaće, kao i ponudu radne snage. IT je odgovoran za povećanje premije vještina. Istraživači i menadžeri s visokim vještinama, kao i niskokvalificirani knjigovođe i blagajnici koriste računala. Kako se pokazalo, apstraktne zadatke obično obavljaju visokokvalificirani radnici dok rutinske zadatke obično obavljaju radnici nižih vještina. Budući izazovi na poslu:  tehnološke promjene donijele su više zapošljavanja. Što nosi budućnost? Umjetnu inteligenciju, automobile koji sami voze, robote, otvorenost ili ograničenja trgovine, rad od kuće, privremene ugovore, porast u internetskoj trgovini i lokalnoj trgovini.

Gospođa Birgit Wintermann, voditeljica projekta – Programsko poslovanje u društvu, Bertelsmann Stiftung (Njemačka) uključila se on-line i govorila o ulozi digitalizacije za veću (ekonomsku) održivost. Za većinu digitalizacija znači veću učinkovitost, gubitak posla, korištenje više sirovina, veću ekološku štetu, veći profit. S jedne strane, digitalizacija znači mehanizaciju ali i promjenu načina rada. Korištenje tehnologije važno je za inoviranje proizvodnje i proizvoda, ali i korištenje načina rada kako bi ostali prilagodljivi u smislu proizvoda, načina proizvodnje i poslovnog modela. Važno je korištenje digitalne tehnologije za proizvodnju na ekološki održiv način ali i korištenje načina rada u cilju približavanja ekološkoj i društvenoj održivosti. Značajno je i postati prilagodljiv i napraviti potrebne promjene u korištenju digitalnog načina rada radi postizanja društvene održivosti i u pogledu vlastitih radnika.

Gospođa Michaéla Schippers, profesorica ponašanja i upravljanja učinkom, znanstvena voditeljica Erasmus Centra za proučavanje i karijerni uspjeh, Škole za menadžment u Rotterdamu (Nizozemska) uključila  se on-line i u svojoj prezentaciji je govorila o životu u doba pandemije COVID-19. Problemi lockdowna financijski su pogodili polovicu svjetski radnog stanovništva, izgubljena su mnoga radna mjesta, narušeno je psihičko ali i mentalno zdravlje ljudi, povećana je stopa burnouta, anksioznosti, depresije osobito kod studenata, dok su pogođeniji time studenti iz inozemstva. U 2020. godini izgubljeno je 255 milijuna stalnih radnim mjesta, što je četiri puta više nego kroz globalnu financijsku krizu 2009. godine. Oko 30% globalne populacije nije imalo pristup adekvatnoj hrani. Socijalna nejednakost postala je veća. Gospođa Schippers predstavila je ciljeve i načine kako intervenirati u određena područja i tako si olakšati svakodnevnicu .

Gospodin Andreas Gjecaj, glavni tajnik Kršćanske sindikalne grupe (Austrija) prezentirao je Europski stup socijalnih prava u svjetlu kršćanskog društvenog učenja.  Pravo na opće i strukovno obrazovanje trebalo bi omogućiti sudjelovanje u društvu, a cjeloživotno učenje (LLL) trebalo bi dovesti do uspješnog upravljanja profesionalnim prijelazima. Jednaki tretman žena i muškaraca mora se promicati i jamčiti u svim područjima života kao i jednaku plaću za rad jednake vrijednosti. Pravo na jednak tretman i mogućnosti mora se primjenjivati ​​na sve ljude, bez obzira na spol, rasu ili etničko podrijetlo, vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju. Pravo na potporu temeljenu na potrebama za poboljšanje mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja odnosi se na sve. Posebno mladi imaju pravo na obrazovanje i osposobljavanje. Pošteni uvjeti rada i pristup socijalnoj zaštiti moraju biti zajamčeni za što veći broj radnih mjesta. Istovremeno, poslodavcima je potrebna fleksibilnost u konkurenciji (fleksigurnost). Socijalni dijalog treba promicati uključivanjem radnika. Socijalni partneri se potiču na osmišljavanje i provedbu ekonomske politike, politike zapošljavanja i socijalne politike. Radi boljeg usklađivanja posla i obitelji, roditelji i osobe koje brinu o obitelji imaju pravo na primjereno odsustvo i fleksibilno radno vrijeme. Radnici imaju pravo na zdravo, sigurno i prikladno radno okruženje koje im omogućuje dugotrajno sudjelovanje na tržištu rada, kao i pravo na zaštitu podataka. Djeca imaju pravo na skrb i kvalitetno obrazovanje u ranom djetinjstvu. Bez obzira na vrstu i trajanje radnog odnosa, radnici i samozaposleni koji rade pod usporedivim uvjetima imaju pravo na odgovarajuću socijalnu zaštitu. Nezaposleni imaju pravo na odgovarajuću potporu javnih službi za zapošljavanje u reintegraciji kroz politike tržišta rada i na odgovarajuće beneficije. Budući da žene i muškarci imaju jednaka prava u stjecanju mirovinskih prava, svatko ima pravo na mirovinu koja odgovara njegovim doprinosima i osigurava dostojanstven život. Svatko ima pravo na pravodobnu, kvalitetnu i pristupačnu zdravstvenu skrb i liječenje. Svatko ima pravo na pristupačne i visokokvalitetne usluge dugotrajne skrbi, osobito na kućnu njegu i lokalne usluge. Pristupačno stanovanje mora biti zajamčeno za sve ljude. Potrebni i socijalno ugroženi ljudi imaju pravo pristupa socijalnom stanovanju i zaštiti od deložacija. Svatko ima pravo pristupa osnovnim uslugama kao što su voda, kanalizacija i energija, prijevoz, financijske usluge i digitalna komunikacija.

Sveučilišni prof. dr. Leopold Neuhold, ravnatelj Instituta za etiku i sociologiju na Sveučilištu u Grazu (Austrija) govorio je o temi da je gospodarstvo ipak više. A što se tiče  rasta, ostaje pitanje koji rast? Nije sav rast isti, rast nije vrijednost sama po sebi, prazna vrijednost. Postavlja se pitanje kojim bi ciljevima rast trebao služiti? Ekonomija kao sredstvo ili kao cilj? Značajno je da ekonomski poslujete, da poslujete na human način, na ekološki prihvatljiv način, da poslujete za budućnost i na društveno odgovoran način. Održivost i rast za što? Učinkovitost je poboljšanje zadanog a dosljednost je poboljšanje povezanog. Rad je više, ali posao nije sve. Važna je proizvodna funkcija, što se proizvodi. Također i društvena funkcija kako radite. I na kraju značajna funkcija, koji je cilj djela.

O proširenju moralnog kruga: longtermizam i antispecizam, govorila je  dr. Doris Schneeberger, sa  Instituta za upravljanje promjenama i razvoja upravljanja, Sveučilišta za ekonomiju i poslovanje u Beču (Austrija).

O računovodstvu za održivo europsko gospodarstvo odnosno europsku održivost, izvješćivanje i novi način pozivanja europskih tvrtki na odgovornost, izvjestio je mr. Josef Baumüller, znanstveni suradnik sa Sveučilišta za ekonomiju i poslovanje u Beču (Austrija).

Gospođa Ike Wiersinga, članica odbora WOW-Europe i pregovaračica CNV Vakmensen (Nizozemska) govorila je o tome što je smisao rada. Može se reći da je to sigurnost, svrha, zadovoljstvo, povjerenje, etika, vrijednosti, veza, autonomija, zahvala, izdržljivost, značaj…Sigurnost je važna kako bi se osjećali sigurno i zaštićeno u svom poslu i dobra je za produktivnost rada. Sigurnost znači dobre plaće i da su svi uključeni, kao i stalni poslovi za sve i poštivanje i uključivanje svih radnika. Poznavanje svrhe poduzeća i uključivanje radnika u svrhu poduzeća je važno i radi poboljšanja organizacije. Kada se ne uživa u onome što se radi svaki dan, motivacija će biti nula pa će takva biti i produktivnost rada. Važne su dobre plaće koje odgovaraju poslu određenog radnika, tvrtki i talentu određenog radnika kao i talentu kolega.

Povezanost sa samim sobom, svojom okolinom i svojim kolegama je također važna. Zajednički rad važan je za osjećaj povezanosti sa kolegama i poslom. Važno je omogućiti i pravo na nedostupnost. Zadovoljstvo je kombinacija zadovoljstva i ponosa. Ponos na ono što se radilo tijekom dana. Ali ipak teško sa svim reorganizacijama koje se događaju. Ako je radnik autonoman u svom poslu i ako ima priliku za poboljšanja, motiviraniji je. Ravnoteža između autonomije i zajedničkog rada daje najbolje rezultate. Problem je što ne postoje ugovori o ravnoteži između poslovnog i privatnog života. Ako se dobije povjerenje od kolega i nadređenih može se učiniti mnogo. Zahvalnost može biti financijska (dobro plaćeno) i nefinancijska (cijenjenje nadređenih i kolega). Može se očitovati kroz jednaku plaću za jednak rad, nema mini poslova i pozvanih poslova, dobri su uvjeti rada. Izdržljivost znači ustrajnost, ali i trpljenje nesreće. Ne može se sve riješiti.  Vrijednosti su kompas za smjer života, što je važno za pojedinca. Osim ekonomskih vrijednosti, postoje moralne vrijednosti. Idealna tvrtka – zarada i razvoj radnika, ravnoteža između poslovnog i privatnog života, raznolikost, klimatske promjene, međunarodna solidarnost. Značaj da rad čini svijet malo boljim.

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *