Europski parlament poziva na donošenje europskog propisa kojim se radnicima omogućuje da isključe digitalne uređaje izvan radnog vremena bez straha od posljedica na poslu.
Parlament smatra da je pravo na isključivanje temeljno pravo koje radnicima omogućuje da se ne bave radnim zadacima kao što su pozivi, e-pošta i druge digitalne komunikacije izvan radnog vremena. To obuhvaća i godišnji odmor i druge slobodne dane. Države članice trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi radnicima omogućile da iskoriste to pravo, među ostalim i njegovim uvrštenjem u kolektivne ugovore između socijalnih partnera. Trebale bi osigurati i da radnici zbog toga ne budu izloženi diskriminaciji, kritiziranju, otpuštanju ili drugim negativnim posljedicama.
Zastupnici ističu da sve veća upotreba digitalnih alata u radu dovodi do kulture „stalne uključenosti”, koja negativno utječe na ravnotežu poslovnog i privatnog života radnika. Za vrijeme korona krize rad od kuće je bitan za očuvanje zaposlenosti i samog poslovanja. Od izbijanja pandemije bolesti COVID-19 rad od kuće povećao se za gotovo 30 %. Očekuje se da će se taj trend nastaviti ili čak dodatno povećati. Istraživanje Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta pokazuje da je vjerojatnost da će osobe koje redovito rade od kuće raditi više od 48 sati tjedno, što je i tjedna gornja granica, više nego dvostruko veća u usporedbi s osobama koje rade u prostorima poslodavca. Gotovo 30 % takvih radnika na daljinu navodi da svaki dan ili nekoliko puta tjedno rade tijekom slobodnog vremena, za razliku od manje od 5 % radnika koji rade u uredima.
Ovakav način rada, dugo radno vrijeme te povećani zahtjevi dovode do učestalije pojave anksioznosti, depresije, izgaranja na poslu i drugih fizičkih i mentalnih problema.
U zakonodavnoj inicijativi usvojenoj s 472 glasova za, 126 protiv i 83 suzdržanih, zastupnici su pozvali Komisiju da predloži propis koji će omogućiti svima koji rade od kuće da se „isključe” izvan radnog vremena. Usto treba utvrditi minimalne uvjete za rad na daljinu i pojasniti radne uvjete, radno vrijeme i razdoblja odmora.
„Ne možemo pustiti milijune radnika koji su iscrpljeni od pritiska da budu stalno na usluzi i s produljenim radnim vremenom. Sad je trenutak da se zauzmemo za njih i omogućimo im što zaslužuju, pravo na to da se isključe. To je ključno za naše mentalno i fizičko zdravlje. Vrijeme je da obnovimo radnička prava kako bi ona odgovarala novoj realnosti digitalnog doba“, rekao je izvjestitelj Alex Agius Salib (S&D, Malta), nakon glasanja.
Pravo na isključenje, odnosno nedostupnost nakon radnog vremena regulirano je u Francuskoj kroz nacionalno zakonodavstvo te se Francuska smatra pionirom u zakonodavnom uređenju prava radnika na isključenje. Još 2013. godine na nacionalnoj razini je postignut dogovor o pravu na isključenje, odnosno vremenu nakon kojeg radnik ne treba odgovarati na pozive poslodavca. To pravo zakonski je regulirano 2016. godine, kada je postalo sastavni dio francuskog zakona o radu.
