Nakon vijesti da je cijena goriva u Hrvatskoj na povijesno visokoj razini, održana je sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća na temu rasta cijena goriva i troškova.
Na sjednici je, među ostalim, zaključeno kako rast cijena ugrožava prvenstveno najsiromašnije građane te kako država ima mehanizme za ublažiti negativni učinak poskupljenja. Jedna od kratkoročnih mjera, prema riječima ministra rada Josip Aladrovića, je i podizanje minimalne plaće.
Među ostalim kompenzacijskim mjera o kojima je bilo riječi jest i dizanje doplatka za rast cijene energenata, te porezna intervencija Vlade.
Među zaključcima sjednice istaknuto je kako Vlada RH prati stanje s cijenom goriva, no zasad neće intervenirati u trošarine i PDV.
Kao i mnoge druge regije u svijetu, EU se trenutačno suočava s naglim porastom cijena energije, koji je uglavnom posljedica povećane globalne potražnje za energijom, a posebno plinom, jer se ubrzava gospodarski oporavak nakon vrhunca pandemije bolesti COVID-19. Europska cijena ugljika također je naglo porasla u 2021., ali po nižoj stopi od cijena plina. Učinak povećanja cijene plina na cijenu električne energije devet je puta veći od učinka povećanja cijene ugljika.
Europska komisija je 13.10.2021. godine donijela Komunikaciju o cijenama energije radi rješavanja problema iznimnog porasta globalnih cijena energije, za koji se predviđa da bi mogao trajati cijelu zimu, i pružanja potpore europskim građanima i poduzećima. Komunikacija uključuje „paket mjera” koje EU i države članice mogu poduzeti kako bi ublažili neposredni učinak rasta cijena i dodatno ojačali otpornost na buduće cjenovne šokove.
Kratkoročne nacionalne mjere uključuju hitnu potporu dohotku kućanstava, državnu potporu poduzećima i ciljana smanjenja poreza. Komisija će podupirati i ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost; razmotriti moguće mjere za skladištenje energije i kupnju zaliha plina i ocijeniti trenutačni model tržišta električne energije.
Na predstavljanju paketa mjera povjerenica EU-a za energetiku Kadri Simson izjavila je: Porast globalnih cijena energije ozbiljan je razlog za zabrinutost u EU-u. U kontekstu izlaska iz pandemije i početka gospodarskog oporavka važno je zaštititi najugroženije potrošače i poduprijeti europska poduzeća. Komisija pomaže državama članicama da poduzmu hitne mjere za smanjenje negativnog učinka na kućanstva i poduzeća ove zime. Istodobno razmatramo druge srednjoročne mjere kako bismo svoj energetski sustav učinili otpornijim i fleksibilnijim i kako bi izdržao sve nestabilnosti u cijelom prijelaznom razdoblju. Trenutačno je stanje iznimno, a unutarnje energetsko tržište dobro je funkcioniralo posljednjih 20 godina. No moramo osigurati da tako ostane i u budućnosti, ostvarivanjem ciljeva europskog zelenog plana, jačanjem energetske neovisnosti i ispunjavajući naše klimatske ciljeve.
Paket kratkoročnih i srednjoročnih mjera
Trenutačno naglo povećanje cijena zahtijeva brz i koordiniran odgovor. Postojeći pravni okvir omogućuje EU-u i državama članicama da poduzmu mjere za ublažavanje neposrednih posljedica na potrošače i poduzeća.
Prednost bi trebalo dati ciljanim mjerama kojima se može brzo ublažiti učinak rasta cijena na ugrožene potrošače i mala poduzeća. Te bi se mjere trebale lako prilagoditi u proljeće, kada se očekuje da će se situacija stabilizirati. Pritom ne bi trebalo remetiti našu dugoročnu tranziciju i ulaganja u čišće izvore energije.
Hitne mjere za zaštitu potrošača i poduzeća:
- osigurati hitnu potporu dohotku za potrošače pogođene energetskim siromaštvom, na primjer putem vaučera ili djelomičnih plaćanja računa, što se može financirati prihodima iz sustava EU-a za trgovanje emisijama;
- odobriti privremene odgode plaćanja računa;
- uspostaviti zaštitne mjere kako bi se izbjegla isključenja iz mreže;
- osigurati privremena, ciljana smanjenja stopa oporezivanja za ugrožena kućanstva;
- pružiti potporu poduzećima ili sektorima, u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama;
- poboljšati međunarodnu suradnju u području energetike kako bi se osigurala transparentnost, likvidnost i fleksibilnost međunarodnih tržišta;
- istražiti moguće protutržišno ponašanje na energetskom tržištu i zatražiti od Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) da dodatno pojača praćenje kretanja na tržištu ugljika;
- omogućiti širi pristup ugovorima o kupnji energije iz obnovljivih izvora i poduprijeti ih popratnim mjerama.
Prelazak na čistu energiju najbolje je osiguranje od cjenovnih šokova u budućnosti te ga je potrebno ubrzati. EU će nastaviti rad na učinkovitom energetskom sustavu s visokim udjelom obnovljive energije. Iako jeftiniji obnovljivi izvori energije imaju sve veću ulogu u opskrbi elektroenergetske mreže i određivanju cijene, drugi izvori energije, uključujući plin, i dalje su potrebni u razdobljima veće potražnje. U skladu s postojećim modelom tržišta plin i dalje određuje ukupnu cijenu električne energije kada se upotrebljava jer svi proizvođači dobivaju istu cijenu za isti proizvod (električnu energiju) kada se uvodi u mrežu. Opći je konsenzus da je postojeći model granične cijene i dalje najučinkovitiji, ali potrebna je daljnja analiza. Kriza je također istaknula važnost skladištenja za funkcioniranje tržišta plina EU-a. EU trenutačno ima skladišni kapacitet za više od 20% svoje godišnje potrošnje plina, ali sve države članice ne raspolažu kapacitetima za skladištenje, a razlikuju se i prema načinu njihove upotrebe ili obvezama skladištenja.
Srednjoročne mjere za otporan energetski sustav bez ugljika:
- pojačati ulaganja u obnovljive izvore energije, obnovu i energetsku učinkovitost te ubrzati dražbe za obnovljive izvore energije i postupke izdavanja dozvola;
- razviti kapacitete za skladištenje energije kako bi se podržalo povećanje udjela obnovljivih izvora energije, uključujući baterije i vodik;
- zatražiti od europskih energetskih regulatora (ACER) da ispitaju prednosti i nedostatke postojećeg modela tržišta električne energije i prema potrebi Komisiji predlože preporuke;
- razmotriti reviziju propisa o sigurnosti opskrbe kako bi se osigurala bolja upotreba i funkcioniranje skladištenja plina u Europi;
- istražiti potencijalne koristi koje bi državama članicama donijela dobrovoljna zajednička nabava zaliha plina;
- uspostaviti nove prekogranične regionalne skupine za plinski rizik koje bi analizirale rizike i savjetovale države članice o izradi nacionalnih planova za prevenciju i hitne mjere;
- ojačati ulogu potrošača na energetskom tržištu tako da im se omogući odabir i promjena opskrbljivača, proizvodnja vlastite električne energije i pridruživanje energetskim zajednicama.
Mjere iz paketa pridonijet će pravodobnom odgovoru na trenutačna iznimna povećanja cijena energije, koja su posljedica izvanredne globalne situacije, te cjenovno pristupačnoj, pravednoj i održivoj energetskoj tranziciji u Europi, uz veću energetsku neovisnost. Ulaganjima u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost neće se samo smanjiti ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima, nego će se osigurati i povoljnije veleprodajne cijene energije koje su otpornije na globalna ograničenja opskrbe. Prelazak na čistu energiju najbolje je osiguranje od ovakvih cjenovnih šokova u budućnosti i potrebno ga je ubrzati, među ostalim i radi klime.
Komisija se o primjerenom odgovoru na trenutačnu situaciju savjetovala s brojnim dionicima. O tom je pitanju raspravljala sa zastupnicima u Europskom parlamentu i ministrima u Vijeću Europske unije i stupila u kontakt s predstavnicima sektora i međunarodnim dobavljačima energije. Neke države članice već su najavile nacionalne mjere za ublažavanje rasta cijena, a druge od Komisije traže smjernice o tome koje mjere mogu poduzeti. Određeni međunarodni partneri već su potvrdili da planiraju povećati isporuku energije u Europu.
Ovim paketom mjera omogućuje se koordinirani odgovor radi zaštite najugroženijih. Paket je pomno osmišljen kako bi se odgovorilo na kratkoročne potrebe smanjenja energetskih troškova kućanstava i poduzeća, a da se pritom u srednjoročnom razdoblju ne poremeti unutarnje energetsko tržište EU-a ili zelena tranzicija.
Povjerenica Simson predstavit će komunikaciju i paket mjera zastupnicima u Europskom parlamentu u četvrtak 14. listopada te ministrima zaduženima za energetiku 18. listopada. Zatim će europski čelnici na predstojećem sastanku Europskog vijeća 21. i 22. listopada raspravljati o cijenama energije. Ta je komunikacija doprinos Komisije stalnoj raspravi među tvorcima politika EU-a. Komisija će nastaviti razmjenjivati mišljenja o toj važnoj temi s nacionalnim upravama, industrijom, potrošačkim skupinama i međunarodnim partnerima.
