Analiza podatka na razini EU-a pokazala je kako radnici koji su pokriveni kolektivnim ugovorima imaju do dva tjedna više plaćenog godišnjeg odmora. Radnici u Hrvatskoj i Njemačkoj imaju deset dana više godišnjeg odmora ukoliko su njihovi radni uvjeti određeni kroz kolektivne pregovore sindikata i poslodavaca.
Naime,u radnim sredinama u kojima se primjenjuju nacionalni ili granski kolektivni ugovori, hrvatski i njemački radnici u prosjeku imaju deset dana plaćenog odmora više od zakonskog minimuma.
Na razini EU, kolektivno pregovaranje u prosjeku radnicima donosi tri dodatna dana odmora. Radnici pokriveni kolektivnim ugovorom imaju u prosjeku imaju 24,5 dana odmora, za razliku od 21,5 dana odmora onih radnika kod čijih poslodavaca kolektivni ugovor ne postoji.
Hrvatski Zakon o radu u članku 77. radnicima jamči najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora, no kolektivnim ugovorima sindikati ugovaraju veći broj dana godišnjeg odmora.
Trajanje godišnjeg odmora, osim što ima izravan učinak na kvalitetu radnog mjesta i života radnika, važno je i sa stajališta zaštite na radu, jer duži odmor rezultira smanjenjem nesreća na radu (od kojih su mnoge izazvane umorom) i povećanjem produktivnosti. Stoga ovi podaci još jednom ukazuju i na širu društvenu korist kolektivnog pregovaranja.
Sindikati pozivaju EU da osigura svim radnicima mogućnost uživanja prava iz kolektivnih ugovora što ne znači samo više godišnjeg odmora, nego i pravedniju plaću. Nedavno istraživanje na razini EU pokazalo je kako si milijuni Europljana ne mogu priuštiti tjedni godišnji odmor zbog niskih plaća.
Države u kojima je kolektivnim ugovorima ugovoren veći broj dana godišnjeg odmora
| Država | Minimalno trajanje odmora | Dodatni dani odmora ugovoreni kolektivnim pregovaranjem |
| Cipar | 20 | 1 |
| Norveška | 21 | 4 |
| Irska | 20 | 4 |
| Slovačka | 20 | 4,5 |
| Danska | 25 | 5 |
| Francuska | 25 | 5 |
| Češka | 20 | 5 |
| Finska | 20 | 5 |
| Italija | 20 | 5 |
| Ujedinjeno Kraljevstvo | 20 | 5 |
| Nizozemska | 20 | 5,6 |
| Njemačka | 20 | 10 |
| Hrvatska | 20 | 10 |
Broj radnika pokrivenih kolektivnim ugovorima od 2000. godine pao je u 22 države članice EU-a zbog politika štednje koje su rezultirale nestabilnim poslovima i fleksibilizacijom radnih odnosa.
Europski parlament razmatrat će ove jeseni radnu verziju Direktive o primjerenim minimalnim plaćama, koja predviđa da sve države članice u kojima je pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima niža od 70 posto, izrade nacionalni akcijski plan kojim će se dosegnuti ta razina pokrivenosti.
S druge pak strane, predstavnici Sindikata će s članovima Parlamenta razgovarati o potrebnim amandmanima kako bi se osigurala:
- nemogućnost poslodavaca da sindikate zamijene lažnim „radničkim predstavnicima“ u postupku kolektivnih pregovora,
- samo tvrtke koje poštuju kolektivne ugovore mogu imati pristup javnom novcu (putem sustava javne nabave),
- poštivanje prava na kolektivno pregovaranje za sve radnike uključujući nestandardne i samozaposlene.
Ovog ljeta milijuni radnika su imali mogućnost provođenja više vremena sa svojim obiteljima zahvaljujući kolektivnim ugovorima koji omogućuju više dana plaćenog godišnjeg odmora, kao i pravednije plaće i sigurnost zaposlenja.
Izvor:
https://www.etuc.org/en/pressrelease/workers-get-longer-holidays-collective-bargaining
