Prema podacima Eurostata, pandemija i zatvaranje ekonomije doveli su do značajnog povećanja broja radnika koji su ili izostajali s posla ili su radili kraće radno vrijeme ili su ostali bez posla. Posljedica toga je smanjenje primanja zaposlenih u Europskoj uniji u ovoj godini za oko 5% u odnosu na prihode iz 2019. godine, a prema prvom istraživanju Eurostata koje se bavilo učincima pandemije na prihode, hrvatski građani su prošli najlošije.
Zaposleni i oni koji se vode kao samozaposleni u Republici Hrvatskoj su ostali bez 10,6% dohotka ostvarenog u 2019. godini. Slijede Grci, Francuzi i Ciprani čiji se gubitak kreće više od 7%. Najmanje gubitaka bilježi se u Latviji, Mađarskoj, Danskoj i Švedskoj, s tim što u analizu nisu uključeni gubici koji će nastati zbog drugog vala pandemije.
Većina izgubljenog dohotka zaposlenih radnika posljedica je izostanaka, bilo da se radi o bolovanju, privremenom nedostatku posla ili smanjenom broju radnih sati.
Eurostat procjenjuje da se usred zaključavanja u travnju broj odsutnih radnika ili smanjenih radnih sati kretao od 1% do 50% u najugroženijim zemljama. U otprilike polovici članica EU udio radnika koji su radili 80% ili manje sati prelazio je 20%, dok se u ostalih 11 zemalja taj udio kretao između 11% i 20%. Gubici dohotka iz radnog odnosa odnose se na tri različite situacije. Prva je kada radnici ostaju bez posla ili im se ugovor ne obnavlja, druga je kada radnici ostaju zaposleni ali ulaze u privremena otpuštanja te treća situacija kada radnici ostaju zaposleni, ali rade samo dio svog uobičajenog radnog vremena.
Polovica zemalja registrirala je više od 50% odsutnih radnika ili u privremenom programu državne potpore u sektoru hrane i smještaja. Na razini Europske unije najveći gubitak dohotka evidentiran je u turizmu i ugostiteljstvu 16,8%, te umjetnosti i zabave 10,9%. Gubici dohotka visoko su koncentrirani u ranjivim podskupinama, prije svega kod mladih, privremeno nezaposlenih i žena. U Republici Hrvatskoj je udio izgubljenog dohotka 13% najveći u nižim dohodovnim skupinama zaposlenih.
Sedam od deset osoba koje su u Republici Hrvatskoj izgubile posao zbog pandemije, Eurostat je okarakterizirao kao osobe sa nižim primanjima.
Većina država uspjela je kompenzirati dio gubitaka onima koji su ostali zaposleni, pa su i u Republici Hrvatskoj državne potpore za očuvanje radnih mjesta nadoknadile radnicima oko polovice izgubljenih prihoda. Međutim, ta kompenzacija nije dosezala do osoba koje su ostale bez posla.
