Fleksibilno radno vrijeme – što očekuje hrvatske radnike?

Zbog fleksibilizacije radnog vremena koju je 18.06.2021. izglasao parlament, u Grčkoj su prosvjedovale tisuće radnika: temeljna je izmjena da se u skladu s potrebama poslodavca, može kombinirati radno vrijeme tako da se, primjerice, jedan dan radi i 12 sati, a drugi četiri. Zakon zadire i u pravo na štrajk.

Promjene u organizaciji radnog vremena i mjesta rada postale su ključna tema rasprava zakona o radu u vrijeme pandemije, no strah od zloupotrebljavanja tih promjena nije bezazlen; na samom početku pandemije, prošle godine, hrvatska je Vlada također pokušala progurati prijedlog novog Zakona o radu koji bi suspendirao sva bitna prava zaposlenika. Budući da sljedeći tjedan počinju pregovori sindikata i Vlade o ZOR-u, ove su teme vrlo aktualne i za Hrvatsku.

Rad na daljinu

„Vladi je sad najsnažniji interes zbog pandemije regulirati rad na daljinu i na izdvojenu mjestu rada, ali ne pokušava drastične promjene. Važno im je i povećati udio rada na neodređeno i smanjiti rad na određeno vrijeme. Nama nije prihvatljiva “fleksibilizacija” na način na koji je predlažu, poslodavce neće motivirati da više sklapaju ugovore na neodređeno vrijeme“, rekao je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel. Kad je posrijedi prijedlog povećanja udjela dodatnog rada kod drugog poslodavca, istaknuo je da je trenutačnih osam sati apsolutno dovoljno, a da radnici u industriji ili građevini sigurno neće ni pomisliti na dodatni rad.

„Inzistirat ćemo da se bolje uredi radno vrijeme, smanji nerazmjerno velik broj prekovremenih sati i definira jasan raspored radnog vremena“, rekao je Novosel i dodao da bi ZOR trebao precizirati i poslove i mjesto rada, kao i strukturu plaća da spriječe manipulacije brutom i netom.

Nema klasične podjele

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever upozorava da je potpuno pogrešan pristup da će se povećati konkurentnost i privući ulagači manjim izdvajanjima za plaće i nestalnijim oblicima rada.

„Globalno to poslodavci sve više shvaćaju, ali u Hrvatskoj i dijelu zemalja EU, kao što je i Grčka, idu suprotnim smjerom. “Uravnoteživanje rada i privatnih obveza” dosad je išlo u korist poslodavca, i u Grčkoj je to lažno uravnoteživanje“ rekao je Sever te dodao da se to i u Hrvatskoj pokušava tako da se nesigurnost rada na određeno vrijeme pretoči u rad na neodređeno, što je već potjeralo tisuće radnika. „Ako ustraju, neće nam preostati drugo nego da i mi na jesen izađemo na ulice“, zaključuje.

Ekonomski analitičar Damir Novotny, međutim, smatra da se bez fleksibilnijeg radnog vremena ne može ostvariti održivi rast u budućnosti.

„Globalno su veliki pritisci, posebno u građevinskom sektoru, gdje kineske i turske tvrtke takve teme zaštite radnika ni ne spominju. Fleksibilno radno vrijeme treba i turistički sektor, a što je s novinarima, informatičarima, kreativnim industrijama? Sindikati su usmjereni na državni sektor i teško je provesti reforme na takvom tržištu“, rekao je Novotny, koji je uvjeren da više ne postoji klasična podjela na rad i poduzetništvo i da radnička klasa nestaje. Kazao je da je ova kriza pokazala kako je rad od doma jedna od opcija, ali i da su kod nas jednako veliki otpori kao u Grčkoj.

Izvor: Vecernji.hr

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *