Kako je korona kriza utjecala na žene

2020.  godine obilježena 25. obljetnica donošenja Pekinške deklaracije UN-a čiji je cilj poboljšati položaj žena diljem svijeta, no put prema rodnoj ravnopravnosti još uvijek je dugačak. Prema indeksu Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) za 2020. (podaci za 2018.) EU ima 67,9 od 100 bodova i trenutačnim tempom treba mu najmanje 60 godina za postizanje ravnopravnosti. Hrvatska se pak sa 57,9 boda nalazi na 20. mjestu u EU-u po indeksu ravnopravnosti spolova.

Pandemija korona virusa mogla bi također imati dugoročan učinak na rodnu ravnopravnost, ugroziti ostvareni napredak i potencijalno dovesti dodatnih 47 milijuna žena i djevojčica diljem svijeta ispod granice siromaštva. Sve to ostavlja socijalne i gospodarske posljedice diljem svijeta.

Sa druge strane žene su te koje se nalaze na prvoj liniji borbe protiv korona virusa. Od 49 milijuna njegovatelja u EU-u, koji su najviše izloženi virusu, oko76 posto su žene. Najveća neravnoteža u EU zabilježena je u Latviji, gdje žene čine 88 posto radne snage u zdravstvu, u usporedbi s 53 posto na Malti, dok ih je u Hrvatskoj 78 posto.

Osim toga, žene su prekomjerno zastupljene u osnovnim uslužnim djelatnostima, od prodaje do skrbi o djeci, koje su ostale otvorene tijekom pandemije. U EU 82 posto blagajnika i 95 posto radnika u poslovima u domaćinstvima su žene.

 Infografika: Najizloženiji radnici

U korona krizi povećana je nesigurnost radnih mjesta za žene jer su one prekomjerno zastupljene i u uslužnom sektoru koji je posebno pogođenim pandemijom. Žene u dobi od 15 do 64 godine tamo čine 84 posto zaposlenika i često se suočavaju s gubitkom radnih mjesta. Karantena je utjecala i na tzv. „feminizirane” sektore gospodarstva, uključujući vrtiće, tajničke poslove i rad u kućanstvu. Vjerojatnije je i da će uzeti dopust kako bi skrbile o djeci i rodbini, a tijekom ograničenja kretanja često su morale kombinirati rad od kuće i brigu o djeci. Uglavnom, više od 30% žena u EU radi na nepuno radno vrijeme često su zastupljene u neformalnom gospodarstvu, gdje obično imaju manja radnička prava, zdravstvenu zaštitu i druga temeljna prava.

Infografika: Nesigurni poslovi

Ova pandemija je donijela povećanje nasilja u obitelji tijekom ograničenog kretanja za vrijeme trajanja karantene. Zbog veće uporabe interneta povećao se broj rodno uvjetovanog nasilja i seksualnog zlostavljanja djece, pogotovo djevojčica.

Neke države članice EU odredile su dodatne mjere za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja tijekom pandemije.

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *