Održana edukacija u organizaciji Svjetske organizacije radnika – WOW

Dana 24. i 25. veljače 2022. godine u Valenciji (Španjolska) održao se seminar u organizaciji Svjetske organizacije radnika (WOW), Sindikata Krifa i Europskog centra za radnička pitanja (EZA) a uz potporu Europske komisije (EK). Tema seminara je bila „Sindikat – vrijednosno osviješten neovisni igrač u političkom okruženju”. Seminar se održao uživo ali i virtualno putem Zoom platforme, a ispred Republičkog sindikata radnika (RSR) sudjelovala je članica predsjedništva, gđa. Mihaela Kemenović.

Uvodne riječi i pozdravne govore uputili su gosp. Eik Dahl Bidstrup, predsjednik Krifa-e (Danska), te gosp. Gonzalo Postigo Zabay, član Odbora WOW i predsjednik Sindikata CIC and ASIPA (Španjolska) koji je ujedno i otvorio seminar.

Seminarom su moderirali gosp.  Mikael Arendt Laursen, potpredsjednik WOW-Europe i član Uprave Krifa-e (Danska), gosp. Gonzalo Postigo Zabay gđa. Ike Wiersinga, članica odbora WOW- Europe, pregovaračica CNV Vakmensen (Nizozemska)  i izvršni tajnik WOW gosp. Bjørn Anders van Heusden.

Gosp. Bart Vanhercke, ravnatelj Europskog socijalnog opservatorija (Belgija) govorio je (on-line) o temi  „Ulaze li neki društveni igrači u Europski oporavak kroz stražnja vrata Semestra?“

Ključne poruke: Stvaranje Fonda za oporavak i otpornost (RRF) dovelo je do inicijative da se akteri društvenih poslova ostave po strani, što je bio rezultat upravljanja krizom, a ne strateškog poteza. Državni službenici EU-a bili su spremni angažirati socijalne partnere, ali je li to imalo značaja? Organizacije civilnog društva EU-a ostale su uglavnom po strani u procesu stvaranja Fonda za oporavak i otpornost, uvjeti Uredbe o RRF-u poštivani su u većini država članica. Treba gledati unaprijed, jer 2022. je još jedna prijelazna godina za Semestar. Trenutak je za razmišljanje i ispravljanje stvari sljedećih nekoliko godina. Potreba za kvalitetom standarda savjetovanja s dionicima trebala bi čvrsto biti na dnevnom redu EU-a, kao i vrijeme predviđeno za konzultacije, transparentnost, doprinos i dr. Sindikati bi mogli dobiti ključnu ulogu u praćenju sustavnog i transparentnog uključivanja nacionalnih socijalnih partnera i provedbi.

Gosp. Martijn Hordijk, savjetnik za politiku u Ministarstvu socijalnih poslova i zapošljavanje (Nizozemska) prezentirao je (online) vizije nizozemskog Ministarstva za socijalna pitanja i zapošljavanje.

O socijalnom dijalogu i sindikalnoj neovisnosti govorio je gosp. Goce Trajkovski, glavni tajnik Sindikata financija Sjeverne Makedonije – SFDM (Sjeverna Makedonija).

Što je socijalni dijalog? Prema Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), socijalni dijalog uključuje sve vrste pregovora, konzultacija ili jednostavno razmjenu informacija između ili predstavnika vlada, zaposlenika i radnika, od zajedničkog interesa u vezi s ekonomskom i socijalnom politikom. Socijalni dijalog može biti tripartitni proces (između Vlade, organizacija poslodavaca i sindikata) ili bilateralni proces (organizacija poslodavaca i sindikata).

Uvjeti za vođenje društvenog dijaloga su u prvom redu jaki, nezavisni sindikati i organizacije poslodavaca, zatim snažna volja i predanost uključivanju stranaka u društveni dijalog, te poštivanje temeljnih prava na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje.

Uloga sindikata je da zaštiti radna mjesta, osigura zadovoljavajuću razinu plaća, adekvatne uvjete rada, da provodi anti mobing aktivnosti, promiče socijalna prava zaposlenika, te da osigura bonus za izvanredne rezultate na radnom mjestu.

Sindikalna neovisnost? Nezavisni sindikati su sindikati koji predstavljaju radnike, svoje članove i nisu pod kontrolom poslodavca. Tu je važna financijska neovisnost, koji su izvori financiranja – da li od članarina, donacija ili i zarade od nekih ulaganja. Važna je i operativna neovisnost, samo sindikalno djelovanje. Tu se prvenstveno misli na pregovore s poslodavcima o plaći i radnom mjestu, razgovor o otpuštanjima, rasprava o održivosti ekonomskih i socijalnih prava zaposlenika, pomoć članovima s pravnim i financijskim problemima i sl.

Izazovi u očuvanju neovisnosti su prvenstveno mala veličina sindikata, odnosno više sindikata na jednom području, financijska slabost, rivalstvo među sindikatima, gubitak pregovaračke moći.

Kako održati kršćanske vrijednosti održivima u svijetu sekularne politike, raznolikih manjina i teškog okruženja za raspravu, govorila je gđa. Isabella Arendt Vlasman, predsjednica Kristendemokraterne (Danska).

Isabella Arendt Ike Wiersinga

Gđa Louise Hoon, znanstvena asistentica u Think Tank Minervi i istraživačica političkih znanosti Vrije Universiteit Brussel (VUB) govorila je  (on-line) o ulozi civilnog društva u osmišljavanju i provedbi Europskog zelenog dogovora.

Koja je uloga civilnog društva u osmišljavanju i provedbi tranzicije? Europska strategija za klimatsku neutralnost do 2050. je donesena ali strategija nije ograničena na klimatske ciljeve. Prijelaz na neutralnost klime treba shvatiti kao priliku za smanjenje sustavne nejednakosti. Klimatska kriza je kriza nejednakosti. Klimatske promjene, migracija i prilagodba utječu na sve nas, ali ne podjednako. Nismo svi jednako odgovorni, niti jednako sposobni riješiti problem. Rješavanje klimatskih promjena zahtijeva politike koje se istodobno bave globalnim, regionalnim i pojedinačnim obrascima ekonomske nejednakosti.

Može li Europski zeleni dogovor ostvariti pravednu tranziciju? Europski zakon o klimi: CO2 neutralan do 2050. – 55% do 2030. Europski zeleni dogovor prožima sve domene i instrumente politike EU-a. Sustav trgovanja emisijama u EU: „postavljanje cijene na emisije ugljika“. Za sustav trgovanja emisijama – ETS1, koji se odnosi na tešku industriju i proizvodnju energije, troškovi ugljika uglavnom su prebačeni na male potrošače i kućanstva.  Za ETS2 (transport i zgrade) ima veći utjecaj i rizik od „zaključavanja“ u sve skuplji obrazac potrošnje energije najveći je kod najranjivijih skupina. Oporezivanje energije može biti osmišljeno tako da se izuzmu ranjive skupine.

Mehanizam za prilagodbu granice ugljika (CBAM) je ključna poluga za postepeno ukidanje besplatnih naknada (i sigurnog zapošljavanja), ali može imati posljedice na cijenu određenih proizvoda. Fond za socijalnu klimu potiče države članice da ulažu u dekarbonizaciju gospodarstva kod najranjivijih skupina. Društveni klimatski planovi: javni prijevoz i infrastruktura kako bi se izbjegao gubitak mobilnosti u udaljenim regijama i ranjivim kućanstvima s niskim prihodima; obnova socijalnih stanova, subvencije i poticaji za kućanstva s niskim primanjima; izravna potpora dohotku. Fond se preraspoređuje po državama članicama a dizajn i implementacija su ključni. Velika odgovornost leži na državama članicama a značajna je uključenost aktera civilnog društva i ciljnih skupina u i među državama članicama.

Zaposlenost u industrijskoj tranziciji: potrebno je uložiti napore za smanjenje intenzivne proizvodnje i potrošnje ugljika (ETS1, ETS2, novi automobili), pad i transformacija sektora intenzivnih fosilnih goriva i stakleničkih plinova, nezaposlenost, gubitak prihoda, opći gospodarski i društveni izazovi na područjima s intenzivnim ugljikom (deindustrijalizacija, depopulacija, pad javnih i privatnih ulaganja…). Pojava i rast održive i kružne ekonomije značajno za nova radna mjesta a također i očuvanje i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta.

Naknada za utjecaj industrijske tranzicije na zapošljavanje kroz Fond za pravednu tranziciju. Podržati područja, industrije i radnike najviše pogođene klimatskom tranzicijom. Koncentrirati ulaganja u regije, u skladu s potencijalom zelene tranzicije i otvaranja novih radnih mjesta, poticati ekonomsku diverzifikaciju (mala i srednja poduzeća, novoosnovana, ali pod određenim uvjetima, velika poduzeća također mogu biti prihvatljiva), ponovno usavršavanje radnika i tražitelja posla, te pomoć pri traženju posla. Ostali značajni projekti: istraživanje i inovacije, pametna i održiva lokalna mobilnost, društvena infrastruktura, regeneracija tla. Planovi teritorijalne pravedne tranzicije: rizik i izazovi, ulaganja.

Uloga sindikata u sektorima koji se transformiraju i opadaju treba biti u  uspostavi socijalnog dijaloga i predstavljanja u zelenim, kružnim sektorima u nastajanju.

O ulozi španjolskih sindikata u reformi rada govorila je (on-line) gđa. Ana Belén Muñoz Ruiz, profesorica prava, rada i socijalnog osiguranja sa Sveučilišta Carlos III u Madridu (Španjolska).

Gđa. Alexandra van Selm, direktorica programa – Međunarodno odgovorno poslovno ponašanje u Socijalno-ekonomskom vijeću (SER, Nizozemska) govorila je (online) o ulozi vrijednosti u više dionika i socijalnom dijalogu.

Socijalno-ekonomsko vijeće je savjetodavno tijelo vlade i parlamenta po pitanjima socijalne i ekonomske politike. Izvršava posebne zakone: uglavnom tamo gdje se izravno odnosi na socijalne partnere (npr. radnička vijeća), usklađuje i provodi zajednička pitanja (npr. prava potrošača), organizira debate, uključuje socijalne partnere i šire grupe u relevantna pitanja politike. Uvjeti za uspjeh su snažni socijalni partneri sa željom da rade zajedno, uvjerenjem u vrijednost socijalnog dijaloga, otvoreno prema drugim grupama, političkom voljom da slušaju i govore savjete i društvenom legitimnošću.

Odgovorno poslovno ponašanje pretpostavlja dugoročnu orijentaciju na stvaranje vrijednosti u tri dimenzije, profit, ljudi i planet, zahtijeva otvorenost i dijalog s raznim dionicima i društvom u cjelini. Biznis je društvena aktivnost, poduzeće je subjekt koji stvara vrijednost i oblik suradnje različitih dionika a  zaposlenici među primarnim dionicima. Vrijednosti i svrha trebaju biti sastavni dio poslovanja.

Odgovorno poslovno ponašanje podrazumijeva poslovne radnje koje su u skladu s važećim zakonima i međunarodno priznatim standardima. Temelji se na ideji da poduzeće može raditi dobro, a da ne čini štetu. To je široki koncept koji se fokusira na dva aspekta odnosa, poslovnog i društva. Prvi aspekt  odnosi na pozitivan doprinos koji poslovanje može dati održivom razvoju i uključivom rastu, i drugi aspekt koji se odnosi na izbjegavanje negativnih utjecaja i njihovo rješavanje kada se pojave. Dubinska analiza temeljena na riziku i stvaranju vrijednosti u središtu su ovog napretka. Pažnja za vrijednostima i svrhom raste a u isto vrijeme dijalog, međusobno slušanje, kolektivno djelovanje, članstvo i prihvaćanje zastupanja je pod pritiskom.

Što to znači za sindikate? Sindikati su ključni za moralni kompas gospodarstvu, sindikati kao nositelji vrijednosti. Mnogo je mogućnosti za to na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini. Omogućava pravo na slobodu udruživanja i pravo na kolektivno pregovaranje, za članove sindikata, ali i za one koji nisu organizirani. Socijalni dijalog usmjeren je na strukturne promjene. Sindikati moraju imati svoju ulogu legitimnih predstavnika radnika. Sve više je dijaloga s više dionika, koji uključuje sindikate i nevladine organizacije.

Neki preduvjeti da sindikati nastave igrati svoju ključnu ulogu: pronalaženje novih modela članstva, zastupanja i kolektivnog djelovanja, raznolikost je odraz društva. Zlatno pravilo: ponašajte se prema drugima onako kako biste željeli da se prema vama ponašaju i platinasto pravilo: ponašajte se prema drugima onako kako se prema njima treba odnositi. Ovo drugo zahtijeva više slušanja i više dijaloga.

Zaključci seminara i preporuke za političare i socijalne partnere:

Koje vrijednosti su važne u sindikatu i kako koristiti te vrijednosti u svakodnevnom životu? Za svaki sindikat je izazov kako privući nove članove, osobite mlade. I na to utječe politika. U kolektivu treba biti human, radniku treba prvo pomoći kad se nađe u problemu, bez obzira što nije član sindikata, a članstvo će doći nakon toga. Mora se imati povjerenja u radnike i oni sindikat kako bi se obratili za pomoć, treba graditi i dobar odnos s poslodavcem, kao istinskim socijalnim partnerom. Sindikat treba biti reprezentativan, kako bi imao svoju snagu za pregovore s poslodavcem.

Sindikati okupljeni oko WOW snažno vjeruju u socijalne kršćanske vrijednosti, treba vjerovati da ono što se radi je za bolje sutra. Problem sindikata je fragmentacija članstva, što dovodi do slabije pregovaračke pozicije spram poslodavca. Treba biti ponosan zbog članstva u sindikatu i pripadnosti velikoj obitelji WOW koja djeluje punih sto godina i njeguje socijalne vrijednosti. Treba njegovati vrijednosti kao što su sloboda, demokracija, dijalog, povjerenje, solidarnost, odgovornost, subsidijarnost i timski rad. Te vrijednosti trebaju biti u svim sindikalnim akcijama.

Na kraju seminara, u ime Svjetske organizacije radnika – WOW obratio se izvršni tajnik gosp. Bjørn Anders van Heusden. Izjavio je  kako WOW najoštrije osuđuje  napad Rusije na suverenu državu Ukrajinu, izrazio solidarnost s građanima Ukrajine i zaželio im puno snage i mudrosti u ovim nestabilnim vremenima. Isto tako izrazio je iskrenu podršku i duboku solidarnost kolegama iz ukrajinskog sindikata VOST „VOLYA“, koji je član Svjetske organizacije radnika – WOW.

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.