Nedvojbeno je utvrđeno kako su ljudske aktivnosti zagrijale atmosferu, oceane i zemlju. Događaju se široko rasprostranjene i brze promjene u atmosferi, oceanu, kriosferi i biosferi. Svako od zadnja četiri desetljeća bilo je sukcesivno toplije od bilo kojeg prethodnog desetljeća sve od 1850. godine. Globalna temperatura tla u prva dva desetljeća 21. stoljeća (2001. – 2020) je za 0,99 stupnja veća nego u razdoblju od 1850. – 1900. godine.
Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem već utječu na dosta vremenskih i klimatskih ekstrema u svakoj regiji diljem svijeta. Sve su jači dokazi promatranih promjena u ekstremima kao što su toplinski udari, teške oborine, suše i tropski cikloni, a posebno njihova povezanost s ljudskim djelovanjem.
Ovo su neki od zaključaka predstavljenih u izvještaju Međunarodnog povjerenstva za klimatske promjene (IPCC)[1]. Klima se mijenja, a klimatske promjene i vremenski ekstremi utjecati će na zdravlje ljudi općenito, ali isto tako i na zdravlje radnika.
Radni okoliš nije odvojen od prirodnog okoliša. Prirodni okoliš određuje okoliš u kojem radimo. Klimatske promjene koje se događaju dovode do povećanja prosječnih temperatura, promjena u količini padalina, kao i naglog povećanje broja ekstremnih vremenskih događaja. Pojavljivat će se nove bolesti i zdravstveni rizici, kao što su povećanje temperature, zagađenje zraka, požari, UV zračenje, bolesti prenosive vektorima/zoonoze koje mogu rezultirati epidemijom. Ugroženi će biti kako radnici koji rade na otvorenom, tako i oni koji rade u zatvorenim prostorima.
Visoke temperature utječu na zdravlje radnika na način da izazivaju iscrpljenost, umor, nesvjesticu, toplinski udar. Vrućina pogoršava stanje radnika s kroničnim bolestima pluća, srca, bubrega. Budući da vrućine povećavaju rizik od umora, što može imati za posljedicu smanjenje budnosti što opet može uzrokovati veću učestalost ozljeda na radu zbog npr: opasnosti od spoticanja, udaranja i drugih oblika ometanja kretanja, pada s visine, mehaničkog rukovanja, opasnosti na cesti tijekom obavljanja zadataka, opasnosti povezanih s internim kretanjem vozila, rukovanja kemikalijama, rada s električnom strujom i sl.
Ovi rizici se dodatno mogu povećati vanjskim čimbenicima ili onima vezanim za posao kao što su visoka vlažnost, slabo strujanje zraka, nošenje zaštitne odjeće koja onemogućuje isparavanje znoja i sl., neprikladna organizacija posla, kao što je zadržavanje istog broja sati rada tijekom najtoplijih sati u danu, neprikladni uvjeti korištenja stanke, rad na vrućim površinama i drugo, mogu otežati situaciju. Isto tako faktori koji mogu utjecati na rizike povezane s temperaturom su: godine života, težina, stupanj fizičke spremnosti, stupanj aklimatizacije metabolizma, uporaba alkohola ili droga, medicinska stanja kao što su visoki tlak ili bolesti štitnjače, prijašnje bolesti vezane uz vrućinu te vrsta odjeće koja se nosi.
Također, vrućina i vlaga utječu na fiziološke reakcije tijela na okolišne toksine, npr. topla i vlažna koža potiče apsorpciju kemikalija.
Isto tako, javlja se opasnost od zagađenja zraka, povećanih koncentracija ozona i drugih čestica s dužim toplijim razdobljima koji mogu uzrokovati astmu i druge kronične bolesti pluća, kao i povećano UV zračenje koje utječe na oči i kožu.
Promjena klime uzrokuje i pojavu bolesti prenosive vektorima, kao što su komarci (malarija, groznica zapadnog Nila, denga groznica i sl), krpelji (lajmska bolest, krpeljni meningoencefalitis) i sl.
Rad pri visokim temperaturama primarno utječe na radnike koji rade na otvorenom, međutim i radnici koji rade u zatvorenim prostorima mogu osjetiti negativne učinke visokih temperatura. Ovdje se osobito misli na radnike koji rade u vrućim prostorima u kojima nema klima uređaja, ali isto tako i na radnike koji rade u uredima, ako zgrada nije ispravno izolirana ili nema sustav za hlađenje/ventilaciju. Opasnost se javlja i kod spoja zagađenog zraka te nekvalitetnog ventilacijskog sustava zgrada. Također, visokim temperaturama izloženi su i radnici koji rade u prijevozu, vozači gradskih i međugradskih autobusa i kamiona.
Osim visokih temperatura, povećana je mogućnost ekstremnih vremenskih događaja: oluja, požara i poplava, koji će utjecati na uvjete rada vatrogasaca, hitne službe i službe za spašavanje. Opasnost od šumskih požara će biti sve veća, a time će vatrogasci biti sve više izloženi toplinskim udarima, ozljedama zbog neravnog terena, udisanja dima i letećih komada zapaljenog drva. Bolesti i ozljede mogu se češće javiti zbog umora.
Ekstremni vremenski uvjeti predstavljaju niz zdravstvenih i sigurnosnih opasnosti za spasioce, poput ozljeda prilikom klizanja i padova, udara letećih predmeta, nedovoljno sna i hrane tijekom dugih i neprekidanih radnih smjena, fizičke iscrpljenosti, psihičkog stresa i sudara vozila.
Moguće opasnosti za zdravlje i sigurnost povezane s poplavama su izloženost toksičnim tvarima ili kontaminiranoj poplavljenoj vodi (koja može sadržavati kemijski otpad, ulje, dizel, pesticide, gnojiva i sl.), azbestu i drugim opasnim prašinama, plijesni, biološkim agensima, naplavinama, opasnosti od električne struje, utapanja i infekcija patogenim organizmima koji se prenose krvlju.
Klimatski događaji mogu za radnike biti izvor velikog stresa, s mogućim negativnim posljedicama na poslu (sagorijevanje, porast stope nasilja na radnom mjestu i sl.) i u privatnom životu (depresija, PTSP povezan s aktivnostima tijekom operacije čišćenja).
Također, ekstremni vremenski uvjeti mogu uzrokovati veliku infrastrukturnu štetu te štetu na zgradama, koja može rezultirati u nesnalaženju radnika zbog nepoznate situacije te prouzročiti ozljede. Ako poremećaji u infrastrukturi uključuju informacijsko tehnološke sustave koji imaju ključne podatke o sigurnosti i zdravlju na radu, radnici mogu biti u riziku zbog neprimjene standarda ili njegove nemogućnosti prepoznavanja opasnosti.
Klimatske promjene će svakako utjecati na svijet rada, uvjete rada te sigurnost i zdravlje radnika. Odgovor na promjene može uključivati prilagodbu standarda, razvoj aklimatizacijskih procedura, razvoj novih vodiča za opasnosti, razvoj sustava upozorenja i slično. Procjene rizika potrebno je redoviti ažurirati i predviđati rizike povezane s klimatskim promjenama.
Svakako je poželjno baviti se ovim pitanjem na državnoj razini kako bi se predvidjele, prepoznale, ocijenile te kontrolirale opasnosti vezane uz klimatske promjene i zdravlje i sigurnost radnika, s posebnim naglaskom na ugrožene sektore i radnike.
Izvor:
Schulte, Paul A. and Chun, Hee Kyoung(2009)’Climate Change and Occupational Safety and Health: Establishing a Preliminary Framework’, Journal of Occupational and Environmental Hygiene,6:9,542 — 554
ETUC, 2020. Vodič za sindikate, Prilagodba klimatskim promjenama i svijet rada
[1] https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/downloads/report/IPCC_AR6_WGI_SPM.pdf
