Konferencija o budućnosti Europe: „Rasprava o tranziciji Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti“

Hrvatska je podržala Europski propis o klimi, koji postavlja zajednički cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. u odnosu na 1990. godinu i postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. godine. Klimatska ambicija Europske unije utjecat će na cijelo društvo, stoga je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo raspravu s različitim dionicima i općom javnošću o izazovima i mogućnostima za pravednu i učinkovitu tranziciju Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti.

Završna konferencija o tranziciji Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti održana je 27. listopada 2021. godine u Zagrebu u organizaciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Događaj je održan u okviru Konferencije o budućnosti Europe koju su pokrenuli Europska komisija, Vijeće i Parlament kako bi se čuo glas građana Europske unije o izazovima i prioritetima Europe. 

Ključni dio Završne konferencije bio je održavanje panel rasprave na kojoj su iznesene preporuke i zaključci s prethodnih osam panela koji su se tijekom rujna i listopada održali za ciljane skupine: poslovni sektor, donositelji odluka na lokalnoj i regionalnoj razini, znanstvenici, mediji, sindikati, obrazovni sektor,  organizacije civilnog društva i mladi.

Iz provedenih anketa i razgovora na konferenciji vidljivo je kako velika većina građana shvaća da je klimatska kriza problem za sve te se traži poduzimanje konkretnih aktivnosti i rješenja za tranziciju na klimatski neutralno društvo.

Zaključci sa sindikalne panel rasprave o tranziciji Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti

U sindikalnoj raspravi je, među ostalim, zaključeno kako odgovornost za djelovanje na ublažavanju klimatskih promjena i pravednoj prilagodbi leži na društvu u cjelini i izvršnoj vlasti, no kako inicijativu mora voditi izvršna vlast. Sindikati su važan dionik ovog procesa, a njihova bi uloga trebala biti zagovaranje ambicioznijih politika i ciljeva vezanih uz ublažavanje klimatskih promjena, te osiguravanje socijalno pravedne prilagodbe klimatskim promjenama i tranzicije prema niskougljičnoj ekonomiji.

Interesi radnika neraskidivo su vezani uz ublažavanje klimatskih promjena i tranziciju prema niskougljičnoj ekonomiji jer “na mrtvom planetu nema radnih mjesta”. Stoga je nužan učinkovit dijalog i snažno sudjelovanje radnika, odnosno sindikata u svim fazama procesa prilagodbe promjenama i tranzicije. Vezano uz to, sindikati u Hrvatskoj trebali bi se aktivnije baviti izazovima klimatskih promjena i njihovom utjecaju na radna mjesta, a javne bi im vlasti trebale u tome pružiti poticaj i podršku.

O klimatskim bi se promjenama i tranziciji prema niskougljičnoj ekonomiji trebalo više raspravljati na Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV) i ostalim forumima tripartitnoga dijaloga. Vlada bi sa socijalnim partnerima trebala voditi kontinuirani sadržajni dijalog o ovim pitanjima.

Klimatske promjene i danas pogađaju radnike koji rade na otvorenom, pogotovo u sektorima građevinarstva, šumarstva i poljoprivrede. Njihovu zaštitu od vrućina treba rješavati sustavno.

Posebnu pozornost treba obratiti i na unapređenje obrazovanja o klimatskim promjenama, njihovim uzrocima i posljedicama. Programi cjeloživotnog učenja moraju bolje odgovoriti na potrebe prilagodbe radnih mjesta i otvaranje novih radnih mjesta, odnosno omogućiti radnicima da usvajaju znanja i vještine potrebne zbog uvođenja novih materijala i tehnologija do kojih dolazi zbog klimatskih promjena i politika njihova ublažavanja.

Država mora poticati sindikate i poslodavce da na granskoj razini kolektivnim ugovorima autonomno uređuju okvire tržišta rada, posebice u području zaštite na radu i cjeloživotnog učenja. Uređena i efikasna tržišta rada bolje će se nositi s promjenama koje zahtijeva prilagodba klimatskim promjenama i tranzicija prema niskougljičnoj ekonomiji.

Osim toga, nedostaju i znanstvene analize o utjecaju klimatskih promjena na tržište rada u Hrvatskoj, kao i šire socioekonomske analize o utjecaju klimatskih promjena na društvo.

Naposljetku, sredstvima Europske unije treba adresirati problem nedostatnih kapaciteta sindikata da se bave ovom problematikom. Potrebno je omogućiti financiranje projekata koji će poticati suradnju između sindikata, poslodavaca, znanstvenika i obrazovnog sustava na području prilagodbe klimatskim promjenama i tranzicije prema niskougljičnoj ekonomiji.

Zaključci i preporuke s ostalih održanih panela dostupni su na poveznici:

https://mingor.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug/uprava-za-klimatske-aktivnosti-1879/konferencija-o-buducnosti-europe-tranzicija-hrvatske-prema-klimatskoj-neutralnosti/8289

Više:

Konferencija o budućnosti Europe: „Rasprava o tranziciji Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti“

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *