Rad od kuće i mišićno-koštani poremećaji

Kampanja smanjenje opterećenja za zdrava radna mjesta provodi Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) u razdoblju od 2020. do 2022. godine. Kampanjom se nastoji podići razina osviještenosti o mišićno-koštanim poremećajima povezanima s radom i informirati o načinu njihove prevencije i upravljanja tim poremećajima.

Kampanja ima šest glavnih ciljeva: 

  • podići razinu osviještenosti o važnosti prevencije mišićno-koštanih poremećaja podastiranjem činjenica i brojki o izloženosti tim poremećajima i njihovu utjecaju na pojedince, poduzeća i društvo
  • promicati procjenu rizika i proaktivno upravljanje mišićno-koštanim poremećajima pružanjem pristupa relevantnim alatima, smjernicama i audiovizualnim te drugim pomoćnim materijalima
  • pokazati da mišićno-koštani poremećaji utječu na sve nas, ali i da se mogu uspješno riješiti
  • poboljšati znanje o novim čimbenicima rizika za nastanak mišićno-koštanih poremećaja i onima u nastajanju
  • promicati važnost pružanja podrške radnicima oboljelima od kroničnih mišićno-koštanih poremećaja kako bi se ponovno integrirali na radno mjesto i zadržali ga te pokazati kako uspjeti u tome
  • promicati učinkovitu suradnju okupljanjem različitih dionika i pojednostaviti razmjenu informacija i dobre prakse. 

Kampanja se sad usmjerava na jedan od ciljeva, a to je suzbijanje mišićno-koštanih poremećaja i čimbenika psihosocijalnih rizika povezanih s radom na daljinu od kuće te obuhvaća širok raspon publikacija i izvora uključujući izvješća, članke, kontrolne popise i savjete za radnike na daljinu i poslodavce.

Broj radnika koji rade od kuće je u porastu zadnjih nekoliko godina, a pandemija COVID-19 utjecala je na još veće povećanje takvog rada, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj.

Rad od kuće ima jako puno prednosti no takav oblik rada može biti štetan za zdravlje radnika te može pridonijeti razvoju poremećaja mišićno – koštanog sustava ili dodatno pogoršati postojeća stanja.

Ti poremećaji uglavnom zahvaćaju leđa, vrat, ramena i gornje udove, ali mogu zahvatiti i donje udove. Različite vrste skupine čimbenika mogu pridonijeti mišićno – koštanim poremećajima, uključujući fizičke i biomehaničke čimbenike, organizacijske i psihosocijalne čimbenike te individualne čimbenike. Poslodavac je dužan štititi radnika od nastanka ili pogoršanja takvih stanja. Svrha zaštite na radu je, između ostalog, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom. U tom smislu poslodavac je dužan izvršiti procjenu rizika za život i zdravlje i za radnike koji rade od kuće.

Sudjelovanje radnika u procjeni rizika važno je ne samo zbog pružanja informacija ključnih za poduzimanje mjera za prevenciju, već i zbog dizanja razine svijesti među radnicima i menadžmentom o rizicima i posljedicama po zdravlje radnika.

Na temelju procjene poslodavac je obvezan primjenjivati pravila, mjere, postupke i aktivnosti za sprječavanje i smanjivanje rizika te osigurati višu razinu zaštite na radu.

Postupci procjene rizika

U postupku procjene rizika prvo je potrebno utvrditi opasnosti, štetnosti i napore vezane uz rad na daljinu. Općenito su opasnosti, štetnosti i napori su navedeni u Prilogu II. Pravilnika o izradi procjene rizika. Također, potrebno je utvrditi i radnike koji rade od kuće.

Drugi korak je procjenjivanje opasnosti, štetnosti i napora u smislu njihove vjerojatnosti nastanka i veličine posljedice (štetnosti).

Treći korak je utvrđivanje mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje opasnosti, štetnosti, odnosno napora.

Četvrti korak je plan mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje razine opasnosti, štetnosti i napora koji mora sadržavati rokove za provedbu, ovlaštenike odgovorne za provedbu te način kontrole nad provedbom mjera.

Čimbenici rizika za nastanak poremećaja mišićno –koštanog sustava povezani s radom na daljinu su: 

  1. Ergonomski uvjeti radne stanice i povezani položaji tijela

Rad na računalu podrazumijeva opetovane pokrete koji se uglavnom izvode u dugotrajnom statičnom, najčešće sjedećem položaju što može dovesti do nastanka poremećaja mišićno – koštanog sustava.

  1. Čimbenici povezani s radnim okruženjem

Neprirodan položaj tijela zbog improviziranih kućnih radnih jedinica te korištenje prijenosnih računala dovodi do poremećaja mišićno- koštanog sustava. Neprikladni položaj zaslona, tipkovnice ili miša te nedostatak podloge za podlakticu uzrokuju nelagodu i opterećenje mišića gornjih ekstremiteta i leđa.

Postoje dokazi o tome da su čimbenici koji proizlaze iz radnog okruženja, kao što su bliještanje ili refleksija svjetlosti, propuh, buka i loša kvaliteta zraka, povezani s poremećajima mišićno – koštanog sustava u području vrata i ramena.

  1. Dugotrajno sjedenje i fizička (ne)aktivnost

Nedostatak kretanja tijekom razdoblja sjedenja dovodi do većeg opterećenja diskova kralježnice te smanjene cirkulacije krvi i opskrbljenosti mišića kisikom.

  1. Čimbenici povezani s organizacijom rada

Kod rada od kuće česta je pojava nejasne granice između poslovnog i privatnog života. Radnici često rade dulje u nastojanju da ispune ili nadmaše očekivanja poslodavaca. Produljeno radno vrijeme, koje je povezano s duljim razdobljima sjedenja, može dovesti do povećanja rizika od nastanka poremećaja mišićno – koštanog sustava.

  • Psihosocijalni čimbenici rizika

Psihosocijalni čimbenici mogu biti pozitivni i negativni.

U negativne se mogu ubrojiti prekomjerno radno opterećenje, povećana socijalna izolacija uzrokovana odvojenošću od kolega, nedostatak izravne interakcije i potpore te tjeskoba. Postoji negativna povezanost između trajanja rada na daljinu i socijalne potpore kolega i neposrednih rukovoditelja. Nedostatak socijalne potpore kolega i nadređenih osoba, niska razina autonomije, iznimno zahtjevni radni zadatci i niska razina zadovoljstva čini se da su povezani s povećanom incidencijom poremećaja mišićno – koštanog sustava.

Psihosocijalni čimbenici mogu biti i pozitivni. Pozitivni psihosocijalni aspekti rada od kuće (npr. veća razina autonomije i veće zadovoljstvo poslom) mogu imati pozitivan utjecaj na zdravstvene tegobe kao što stu poremećaji mišićno – koštanog sustava te potencijalno odgoditi pojavu simptoma.

  • Individualni čimbenici

Osobine radnika također mogu biti čimbenici rizika za nastanak poremećaja mišićno–koštanog sustava (ako se tim rizicima ne upravlja na odgovarajući način), kao što su: 

  • dob,
  • spol (pojavnost poremećaja mišićno –koštanog sustava je visoka među ženama između ostalog i zbog dualne uloge radnice i neplaćenog skrbnika/njegovatelja (djece ili drugih članova obitelji, većeg fizičkog i psihičkog tereta koji može rezultirati u povećanom riziku razvoja fizičkih i mentalnih zdravstvenih problema, uključujući i poremećaje mišićno – koštanog sustava)
  • zdravstveno stanje (ako radnici već pate od poremećaja mišićno – koštanog sustava ili su u prošlosti patili od takvog poremećaja),
  • nedostatak znanja o tehnikama rada i sigurnosnim postupcima

 Izvor: https://healthy-workplaces.eu/hr/about-topic/priority-area/telework

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.