Prema službenim podatcima Europske konfederacije sindikata (ETUC) razina plaća u Europi usko su vezane sa pokrivenošću radnika kolektivnim ugovorima. U devet od deset država članica sa najnižim prosječnim i minimalnim plaćama samo 7 do 30 posto zaposlenih ima koristi od razine plaća koju su ispregovarali sindikati dok više od 70% zaposlenih u osam od deset zemalja u kojima su najviše plaće, to imaju zbog kolektivnog pregovaranja.
Međutim problem postoji u svakoj zemlji što je vidljivo iz tablice.
10 država sa najnižom plaćom (najniža je prva u stupcu) | Pokrivenost KU | Promjene u pokrivenosti od 2000. | Broj radnika na koje se odnosi KU | Broj radnika na koje se ne odnosi KU |
Bugarska | 23% | – 33% | 718,405 | 2.4m |
Rumunjska | 23% | – 77% | 1.9m | 6.4m |
Litva | 7% | – 8% | 92,834 | 1.2m |
Latvija | 14% | – 4% | 121,968 | 749,200 |
Mađarska | 21% | -17% | 931,896 | 3.5m |
Poljska | 17% | -8% | 2.7m | 13.3m |
Slovačka | 25% | -26% | 637,150 | 1.9m |
Češka | 30% | -5% | 1.5m | 3.6m |
Hrvatska | 45% | -19% | 741,330 | 906,100 |
Estonija | 19% | -4% | 121,752 | 519,000 |
Europska konfederacija sindikata naglašava ove podatke budući da Europska komisija razmatra kako primijeniti obećanje Ursule von der Leyen da će „osigurati da svaki radnik u našoj Uniji ima pravednu minimalnu plaću“.
Komisija svoju inicijativu treba predstaviti 28. listopada. ETUC traži direktivu koja će osigurati da države članice ne mogu odrediti minimalnu plaću u iznosu ispod praga siromaštva te će štititi i promicati kolektivno pregovaranje u svakoj državi članici.
Trenutačno je 76 milijuna radnika u cijeloj EU isključeno iz pogodnosti koje donosi kolektivni ugovor, što za njih znači niže plaće i veću nejednakost u svakoj državi članici.
Komisija bi od svake države članice trebala tražiti promicanje kolektivnog pregovaranja, jamčenje pristupa sindikata radnim mjestima te potrošnju javnog novca u tvrtkama u kojima se pregovara o plaćama.