Kako budućnost Europe vidi većina EU građana, a kako Hrvati

Europska komisija početkom svibnja održava sastanak čelnika država članica Europske unije, predstavnika socijalnih partnera i institucija EU na kojem će se razgovarati o Akcijskom planu Komisije za provedbu Europskog stupa socijalnih prava. Tema sastanka je provedba dosadašnjih mjera koje su usvojene 2017. godine te usvajanje novih mjera u cilju podupiranja pravednijeg tržišta rada na razini EU.

Europski stup socijalnih prava utvrdio je 20 ključnih načela i prava kojima će se podupirati pravedna i funkcionalna tržišta rada. Ključna načela Europskog stupa socijalnih prava strukturirana su oko tri poglavlja: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedniji uvjeti rada te socijalna zaštita i uključenost. Budući da je korona kriza uzdrmala cijeli svijet, tako i EU, očekuje se da bi „jačanje“ Europskog stupa socijalnih prava trebalo pridonijeti očuvanju socijalne sigurnosti i budućem oporavku.

Specijalni Eurobarometar o socijalnim pitanjima proveden je tijekom studenog i prosinca prošle godine, nakon tri godine provedbe programa, i generalno je pokazao kako građani EU smatraju da je jedna od najvažnijih tema za budućnost Europe zdravstvena zaštita. S obzirom da je prošlu godinu obilježila pandemija bolesti Covid-19 ovo je bilo očekivano.

Prema Eurobarometru, gotovo devet od deset Europljana ili njih 88 posto navodi da im je socijalna Europa osobno važna, a to mišljenje dijeli preko dvije trećine ispitanika u svakoj državi članici EU. „Više od četiri od deset Europljana smatra da su četiri elementa među najvažnijima za gospodarski i socijalni razvoj EU: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada (46 posto), dostojanstveni radni uvjeti (45 posto), pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti i životni standard ljudi u EU (po 41 posto)“, navodi se u Eurobarometru.

No kako bi analizirali promjene tijekom tri godine, istraživači su posebno analizirali odgovore građana u tim područjima te zaključili kako je došlo do značajnog rasta zanimanja za donošenjem odluka na višoj razini u području zdravstva i socijalne sigurnosti.

Posebni Eurobarometar 509

Prema podacima Eurobarometra, 71 posto građana Europe želi više odluka na europskoj razini o tim pitanjima, a u tri godine njihov udio je porastao za 11 postotnih bodova.

Zdravstvena zaštita i na nacionalnoj razini i na EU razini je najvažnije pitanje za budućnost Europe, prema mišljenju ispitanika. Nakon toga slijede socijalna zaštita, plaće i obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje te dohodak u starijoj dobi i mirovine.

Hrvatska, međutim, nije među  zemljama EU čiji građani zdravstvenu skrb smatraju ključnom za budućnost Europe. Hrvatski građani smatraju da bi EU kako bi se pripremila za budućnost trebala donositi više odluka u području plaća. To u Hrvatskoj smatra 39 posto ispitanika.

S udjelom od 34 posto za građane Hrvatske na drugoj poziciji je dohodak u starijoj dobi i mirovine, nakon čega slijedi aktivna potpora zapošljavanju koja je ključna za 32 posto ispitanika u Hrvatskoj. Zdravstvena i socijalna zaštita, dva ključna područja za većinu Europljana u Hrvatskoj se tako nisu našle među tri vodeća pitanja budućnosti.

Tako sociolog Dragan Bagić ističe: „Kod nas su te temeljne stvari koje čine socijalnu sigurnost cijena rada, sigurnost rada pa mirovine i nezaposlenost dugo percipirane, ali i stvarno jesu, ključni socijalni izazovi. Ako imate niske mirovine, a mi imamo relativno niske mirovine, naravno da je to socijalni problem. Ako imate niske plaće, a opet relativno gledajući u odnosu na troškove života, u europskom okviru imamo niske plaće”.

Zadnja analiza Eurostata o plaćama pokazuje kako je Hrvatska po medijanu bruto satnice izražene u eurima u grupi EU država s najnižim primanjima. Analiza se odnosi na 2018. godinu i pokazuje kako je najviša medijalna bruto satnica zabilježena u Danskoj (27,2 eura), a potom slijede Luksemburg (19,6 eura), Švedska (18,2 eura), Belgija i Irska (po 18 eura), Finska (17,5 eura) i Njemačka (17,2 eura).

S druge strane, Hrvatska je među devet zemalja s najnižim medijalnim bruto satnicama koje se kreću od 2,4 eura do 5,6 eura. Ta najniža satnica od 2,4 eura zabilježena je u Bugarskoj, a potom slijede Rumunjska (3,7 eura), Mađarska i Litva (po 4,4 eura), Latvija (4,9 eura), Poljska (5 eura), Hrvatska i Portugal (po 5,4 eura) te Slovačka s 5,6 eura medijalne bruto satnice. Na razini EU je medijalna bruto satnica iznosila 13,2 eura što je 2,4 puta više nego u Hrvatskoj.

Kada je riječ o mirovinama, zadnji pokazatelji europske statistike Hrvatsku smještaju na začelje. U 2019. godini na razini EU svaki je umirovljenik prosječno na raspolaganju imao 17.325 eura godišnje, dok je u Hrvatskoj taj srednji godišnji „prihod“ umirovljenika bio na razini 7.306 eura. Niži iznosi zabilježeni su samo u Bugarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj.

U prosincu 2020. godine Hrvatska je zabilježila stopu nezaposlenosti od 7,5 posto, koliko je iznosila i na razini EU. Međutim, i dalje je muči visoka stopa nezaposlenosti među mladima, iako je zadnjih godina i ona u padu.

Plaće, mirovine i zapošljavanje za građane Hrvatske bazični su problemi. Gledajući u postocima, za 41 posto građana Hrvatske plaće su najvažnija tema za budućnost Europe dok na razini cijele EU to misli 25 posto ispitanika. Dohodak u starijoj dobi i mirovine bira 30 posto ispitanika u Hrvatskoj, a na razini EU njih 25 posto, dok je aktivna potpora zapošljavanju važna za 31 posto ispitanika u Hrvatskoj, odnosno 23 posto na razini EU.

Kada je riječ o zdravlju i sigurnosti na radu u Hrvatskoj to bitnom temom smatra 22 posto ispitanika (18 posto na razini EU). Pitanja u kojima su podaci iz Hrvatske u skladu s prosjekom EU su socijalna zaštita (26 posto ispitanika i na nacionalnoj i na EU razini je smatra bitnom), ravnoteža između poslovnog i privatnog života (12 posto) te skrb o djeci i podrška djeci (10 posto).

Minimalni dohodak bitno je pitanje za 13 posto ispitanika na razini EU, a u Hrvatskoj za devet posto. Još je veća razlika kada je riječ o ravnopravnosti spolova i jednakim mogućnostima. Tako 16 posto ispitanika na razini EU ističe jednake mogućnosti kao važno pitanje za budućnost Europe dok ga u Hrvatskoj bira devet posto ispitanika. Ravnopravnost spolova važna je za 15 posto Europljana i osam posto građana Hrvatske.

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *