Izmjene Zakona o radu Vlada RH je najavila za drugu polovicu 2022. kojim želi fleksibilizirati i osuvremeniti tržište rada, no u javnosti su se pojavili brojni kontroverzni prijedlozi. Pojavom pandemije koronavirusa te posljedično ograničavanjem kretanja, mnogi su poslodavci odlučili poslati svoje radnike da rade od kuće. Mnogi se otada pitaju imaju li poslodavci pravo zadržati […]

Priopćenje za tisakU zajedničkoj izjavi iz Porta o preuzetim obvezama u socijalnim pitanjima partneri su se obvezali angažirati kako bi se ispunili ciljevi iz akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Riječ je o tri glavna cilja koje treba ostvariti do 2030.:  (1) zaposleno bi trebalo biti barem 78% osoba u dobi od 20

Vlada RH sljedeće godine planira donijeti poseban Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, kojim bi se još strože kažnjavali poslodavci koji svoje radnike drže ‘na crno’, no sindikalisti i HUP upozoravaju da bi prvo trebalo promijeniti način rada Državnog inspektorata. Nacionalni program za suzbijanje neprijavljenog rada od 2021. do 2024., koji služi kao podloga za donošenje

Pitanje mentalnog zdravlja postaje sve važnije i zahtijeva aktivno bavljenje svih relevantnih čimbenika u društvu, uključujući i sindikata. Udio problema mentalnog zdravlja među radnom populacijom je u porastu, a s pojavom pandemije koronavirusa dolazi do prave krize mentalnog zdravlja. Problemi mentalnog zdravlja velik su trošak za društvo, za ekonomiju i naravno, za same pojedince. Pandemija je

Novim Zakonom o radu trebalo bi se pridonijeti i pronalaženju rješenja za dugogodišnji problem članova sindikata u odnosu na nečlanove, a vezano uz korištenje prava ugovorenih kolektivnim ugovorima. Riječ je o doprinosu solidarnosti, odnosno doprinosu nečlanova sindikata za korištenje prava koje su sindikati u ime svojih članova ugovorili kolektivnim ugovorima. Doprinos solidarnosti bio je propisan

Danas radnici imaju puno problema, od malih primanja pa do nestalnih i nesigurnih oblika rada što su zapravo i ključni razlozi zbog kojih hrvatski radnici odnosno hrvatski građani u cjelini odlaze izvan granica Republike Hrvatske. Najveći dio onih koji odlaze iz Hrvatske su oni koji već rade, koji imaju plaće, ali su premale, koji imaju

Prosječni radni vijek u Hrvatskoj je 32,8 godina, petina zaposlenih radi na određeno, najviše zaposlenih ima srednju školu, a Hrvati tjedno rade više od prosjeka EU-a, pokazuju podaci koje je u povodu 1. svibnja, Međunarodnog praznika rada, prikupio Državni zavod za statistiku. U Hrvatskoj je stopa zaposlenosti, koja se određuje kao postotni udio zaposlenih u radno

Ministarstvo rada, prema prijedlogu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, planira revidirati zakonsku odredbu o automatskom prestanku radnog odnosa sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža ako se poslodavac i radnik ne dogovore drugačije, a izmjene će ići postupno i u smjeru da se svake godine po, primjerice, tri mjeseca podiže dobna granica za

Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, podsjeća nas na važnost borbe za radnička prava, ali i na one koji nažalost, trenutno ne mogu ostvariti jedno od svojih osnovnih prava – pravo na rad. Mnogi će ovogodišnji Praznik rada obilježiti na svojim radnim mjestima, pridržavajući se obveznih mjera zaštite protiv zaraze koronavirusom i zato im hvala. No,

Na Dan Europe, 9. svibnja 2021. godine, pokrenut će se Konferencija o budućnosti Europe, projekt koji podrazumijeva niz rasprava koje vode građani, a omogućit će im da podijele svoje ideje i doprinesu oblikovanju zajedničke budućnosti EU. Ovo je prva takva konferencija u EU. Riječ je o velikom paneuropskom demokratskom projektu koji će omogućiti otvorenu, uključivu