Dana 31. svibnja i 1. lipnja 2022. godine u Beču (Austrija) održao se seminar u organizaciji Svjetske organizacije radnika (WOW) i Europskog centra za radnička pitanja (EZA) a uz potporu Europske komisije (EK). Tema seminara je bila: “Digitalizacija, rad na daljinu i radno mjesto: Je li pandemija uistinu otvorila vrata bez povratka?”
Sudionici europskog seminara bili su kolege iz sindikata Austrije, Njemačke, Nizozemske, Švicarske Luksemburga, Danske, Litve, Latvije, Češke, Slovačke, Španjolske, Portugala, Srbije, Republike Srpske, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Rumunjske, Cipra, Hrvatske i Kanade.
Na seminaru su ispred Republičkog sindikata radnika (RSR) sudjelovale članica Predsjedništva i Glavnog odbora Mihaela Kemenović i sindikalna povjerenica Jelena Cvitaš.
Proteklih godinu i pol svijet je bio suočen s pandemijom koja je promijenila naš način života. Sve što smo smatrali normalnim i uzimali zdravo za gotovo, uzeto nam je. Odlazak na radno mjesto nije bila očita stvar i zapravo je bio obeshrabreno. Društveni život je bio poremećen i netko je bio prisiljen na ograničene kontakte s obitelji, prijateljima i kolegama. To je dovelo do izolacije za mnoge i psihičkih problema za neke. I za starije građane kao i za mlade ovo su bila vrlo izazovna i u velikom broju slučajeva usamljena vremena. Srećom, čini se da opet idemo u pravom smjeru.
Ono što smo vidjeli je da je veliki broj ljudi radio od kuće. Većina onih koji rade od kuće nisu imali izbora. Politika je bila raditi od kuće što je više moguće. U nekim sektorima to je bilo daleko od idealnog. Kada se primjerice gleda na obrazovanje, ovo zapravo nije dobro funkcioniralo. Kada posao uvelike ovisi o fizičkom kontaktu, ni to nije uspjelo. No, bilo je i mnogo situacija u kojima se pokazalo da je vrlo korisno. Početak je bio pomalo kaotičan, ali nakon nekoliko tjedana pokazalo se da rad na daljinu radi prilično dobro. Sastanci su se mogli održavati i često su bili učinkovitiji nego prije pandemije. Tehnika je bila na snazi i dodatno poboljšana kako bi većinu posla obavljala od kuće. Vrijeme utrošeno na putovanje na posao i gužve nisu predstavljali problem.
Upravljanje tim udaljenim radnim snagama postat će ključno. Ono što se danas sve više može vidjeti je kontinuirano odmicanje od hijerarhijskih modela upravljanja. Ova pandemija samo je ubrzala ovaj proces. Organizacije se suočavaju s velikim izazovom. Jedan od takvih izazova je kultura tvrtke. Redizajn ove kulture je možda jedini odgovor na to kako bi preživjela i rasla.
Uvodne riječi i pozdravne govore uputili su g. Wolfgang Pischinger, predsjednik WOW-Europa i predsjednik FCG/GPA (Austrija), koji je i predsjedavao prvim dijelom seminara, te g. Wayne Prins, predsjednik WOW-a i Izvršni direktor Kršćanske udruge rada Kanade – CLAC (Kanada), koji je ujedno i otvorio seminar.
 |  |
| Wolfgang Pischinger, predsjednik WOW-Europa | Wayne Prins, predsjednik WOW-a |
Gospođa Maria Mexi, specijalistica i suradnica za zapošljavanje i socijalnu politiku, Albert Hirschman Centar za demokraciju – Diplomski institut Ženeva (IHEID); Viša konzultantica – ILO Ženeva; TASC stručnjakinja (IHEID); Istraživač suradnik – UNRISD (Grčka) govorila je o reinventiranoj budućnosti rada odnosno o viziji do 2030. godine.
O izazovima rada na daljinu odnosno što ostaje nakon završetka pandemije govorio je g. Michael Gogola, pravni stručnjak GPA Grundlagenabteilung (Austrija). Uvodno je istaknuo kako je prije pandemije malo ljudi radilo od kuće. Nagli rast počinje u 2020. godini i raste s 5% na 40%, podijeljeno između industrija i regija.
Prilike i rizici kod rada na daljinu očituju se u više slobodnog vremena i balansu između poslovnog i privatnog života, poznatom okruženju koje utječe na produktivnost, više je radnih sati kada se radi od kuće, ali javlja se socijalna izolacija i problemi s mentalnim zdravljem. Potrebno je osigurati sigurnost i zdravlje na radu, a prisutno je i praćenje od strane poslodavca.
Zakonodavna definicija „kućnog ureda“ u Austriji je da je to rad iz stana zaposlenika koji se obavlja redovito, dok mjesta izvan kuće nisu pokrivena. Rad od kuće je dobrovoljan i za poslodavca i za radnika. Digitalna radna oprema mora biti osigurana za radnika od strane poslodavca u protivnom radnik ima pravo na financijsku kompenzaciju a poslodavac na poreznu olakšicu za plaćenu kompenzaciju.
Dva su posebna izazova:
- Brišu se granice između rada i slobodnog vremena: stalna dostupnost poslodavcu – zakon pretpostavlja jasnu razliku između rada i slobodnog vremena; rad na daljinu podrazumijeva fleksibilno radno vrijeme, radi se duže sati; mnogi se zaposlenici boje da ne budu primijećeni dok rade na daljinu; satisfakcija posla na najnižoj je razini svih vremena.
- mjere nadzora tijekom rada na daljinu i privatnost: tradicionalno praćenje uspješnosti odvijalo se na radnom mjestu; poslodavci sve više koriste tehnološke sustave za praćenje zaposlenika (GPS praćenje); zabranjeno je u mnogim slučajevima jer ometa privatnost zaposlenika.
 |  |  |
| Maria Mexi | Michael Gogola | Astrid Schöggl |
O digitalizaciji odnosno o izazovima za organizaciju radnika govorila je gđa. Astrid Schöggl, stručnjakinja za digitalne poslove u Austrijskoj saveznoj komori rada (Austrija). Kriza organizacije: rad na daljinu, snaga je u rukama „gig“ ekonomije (kapital, infrastruktura, financijska moć, lobiranje); dovodi do razbijanja sindikata, prediktivnih štrajkova, međunarodnih, dislociranih industrijskih akcija… Organizacije rada trebale bi promicati edukaciju i svijest, razvijati tehnologiju, imati dobre propise i sigurnu infrastrukturu.
Drugim dijelom seminara predsjedavali su g. Adalbert Ewen, član odbora WOW-Europa; predsjednik CGB (Njemačka) i gđa. Mara Erdelj, članica odbora WOW-Europa; predsjednica RS BOFOS (Srbija).
Malo drugačiji pristup imao je dr. Srđan Senjanin, trener osobnog razvoja (Srbija) čija tema je bila o tome kako upotrijebiti svoj um u stvaranju sindikata u digitalno doba. Naglasio je kako je u ovom trenutku potrebno puno promjena. Zapravo, trenutak u kojem živimo je jedna velika promjena, te je ponudio nekoliko ideja i savjeta kako se uspješno nositi s takvom situacijom.
Pored efikasnije primjene informatičkih tehnologija važno je znati mogućnosti našeg mozga i uma. Iako je tehnologija ključ modernog doba, ona je potpuno nevažna ako ne koristimo na pravi način mogućnosti našeg uma i mozga. Zaključak je da samo promjena načina na koji koristimo um i tehnologiju mogu pomoći prilagođavanju trenutnoj situaciji u društvu i sindikatu.
Koja je perspektiva zaposlenika i poslodavaca kod rada na daljinu govorila je gđa Irina Semjonova, stručnjakinja projekta „Praktična provedba i unapređenje nadzora propisa o zaštiti na radu” Konfederacija slobodnih sindikata Latvije – LBAS (Latvija).
Koristi od rada na daljinu su povećana produktivnost, poboljšana dobrobit zaposlenika, štedi novac i troškove, povećana je konkurentnost poslodavaca, bolja je ravnoteža privatnog i poslovnog. Nedostaci rada na daljinu su nedostatak društvene interakcije, gubitak ravnoteže poslovnog života, problemi kibernetičke sigurnosti, problemi s povjerljivošću i organizacijom zaštite na radu.
Kod rada na daljinu potrebno je osigurati pravnu osnovu za rad na daljinu, mogućnost hibridnog rada, pravo na isključenje, komunikaciju sa zaposlenicima i povratne informacije od zaposlenika, kontrolu radnog vremena i rezultata, interakciju s nadređenima ali i s kolegama, osigurati tehničku podršku (help-desk), dodatne naknade zaposlenicima, radnu opremu i primjerene radne uvjete te sigurnost na radu i procjenu rizika.
Glavne aktivnosti sindikata kod rada na daljinu trebale bi biti konzultacije o općim aspektima rada na daljinu, savjetovanje o rizicima radnog okruženja u radu na daljinu, podrška u zaštiti rada u radu na daljinu, informativni on-line seminari o aspektima rada na daljinu za poslodavce, te kolektivno pregovaranje.
O porastu rada na daljinu i odgovoru sindikata govorio je g. Ian DeWaard, pokrajinski direktor CLAC-a Ontario i gđa. Annette Taylor, direktorica ljudskih potencijala CLAC-a (Kanada).
 |  |
| Mara Erdelj, predsjednica RS BOFOS-a | Ian DeWaard, Annette Taylor i Mara Erdelj |
CLAC predstavlja preko 60.000 radnika u gotovo svim sektorima ekonomije i po veličini je 16. sindikat u Kanadi, član WOW-a od 2012. godine. Rad na daljinu u 2016. bilo je svega 4% dok u 2021. godini 32%. Utjecaj rada na daljinu povećao je produktivnost ali i duže radno vrijeme. Oko 43% Kanađana tražilo bi novi posao ako bi trebali raditi u uredu puno radno vrijeme, pri tome se javlja iseljavanje iz većih gradova, 90% radnika u 25 zemlje preferiraju rad od kuće, a 46% radnika prijavilo je probleme mentalnog zdravlja zbog izolacije, gubitka tima odnosno zajednice.
Odgovor sindikata na rad na daljinu trebao bi biti kroz politike odnosno opcije pregovaranja, pravo na isključenje odnosno fleksibilno radno vrijeme, sigurnost i privatnost, potrebno je osigurati trošak daljinske produktivnosti (kućni ured, pristup prijenosnoj opremi), imati protokol za raskid ili izmjenu dogovora (pismeno, unaprijed).
„Gig“ radnici (radnici na koncertima su neovisni izvođači, radnici na internetskim platformama, radnici poduzeća po ugovoru, radnici na poziv, radnici na određeno vrijeme i dr.), samozaposlena odnosno ugovorna radna skupina najbrže je rastuća u Kanadi. Nedavne američke statistike pokazuju da 35% američkih radnika zarađuje od slobodnih zanimanja. U EU je 28 milijuna „gig“ radnika a procjenjuje se da će narasti na 43 milijuna do 2025. godine.
Problemi koji se javljaju kod „gig“ rada su tko je zaposlenik i koji su benefiti pri zapošljavanju? Potrebno je povećati upotrebu nepotpunih klauzula, potrebno je zastupati radnike ali i radnici trebaju kolektivno djelovati, treba omogućiti pristup zajmovima odnosno kapitalnom financiranju.
Rješenje za „gig“ rad u javnim politikama su na razine Europe prijedlozi EK za poboljšanje uvjeta rada za radnike na digitalnoj platformi, dok u Canadi (Ontario) postoji Zakon o pravima radnika digitalnih platformi (DPWRA). Navedeni Zakon (DPWRA) propisuje minimalne plaće za radno vrijeme, ponavljajući datum plaćanja, obavijest o uklanjanju s platforme, rješavanje sporova u vezi s radom u državi odnosno pokrajini u kojoj je posao obavljen, te unaprijed pisanu obavijest o promjenama.
Sindikati nude članovima uključivanje i angažman, nove programe osposobljavanja i obrazovanja, pomoć zbog izolacije i narušenog mentalnog zdravlja, očuvanje granica između privatnog i poslovnog.
Naučene lekcije na radnom mjestu su da je vrlo važna zajednica, briga za sebe i druge, treba iskoristiti nove pristupe, te procijeniti uloge prikladne za rad od kuće.
