Republički sindikat radnika bio domaćin međunarodnog seminara u Zagrebu

Svjetska organizacija radnika (WOW) u suradnji s Republičkim sindikatom radnika (RSR) i Europskim centrom za radnička pitanja (EZA), a uz potporu Europske komisije (EK) organizirala je seminar na temu “Manjak radne snage: kako ga smanjiti jačanjem povezanosti između obrazovnih institucija i poslodavaca?”

Seminar je održan u Zagrebu, 15. i 16. svibnja 2024. godine, dok je 17. svibnja 2024. godine bila sjednica Vijeća EZA-e. Seminaru su prisustvovali sindikalni povjerenici iz Nizozemske, Njemačke, Francuske, Austrije, Belgije, Italije, Poljske, Rumunjske, Portugala, Moldavije, Srbije, Federacije BIH, Sjeverne Makedonije, Republike Srpske, Litve, Albanije, Crne Gore, Turske i Hrvatske.

Pozdravne govore i prigodne riječi sudionicima seminara uputili su: g. Ivan Majdak, predsjednik Republičkog sindikata radnika (Hrvatska), g. Piergiorgio Sciacqua, dopredsjednik Europskog centra za radnička pitanja – EZA (Italija), g. Bjørn van Heusden, izvršni tajnik Svjetske organizacije radnika – WOW (Nizozemska), te izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića prof.dr.sc. Velibor Mačkić, posebni savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za ekonomiju (Hrvatska), koji je ujedno i otvorio seminar.

Gospodin Ivan Majdak, predsjednik RSR-a, kao domaćin, zahvalio se WOW-u i EZA-i na povjerenju koje su ukazali RSR-u, ali i svim članovima i povjerenicima RSR-a, što su omogućili da Zagreb i Hrvatska budu domaćin jednog ovakvog međunarodnog sindikalnog skupa. Okupljanje sindikalista i sindikalnih predstavnika uvijek za sobom nosi želju za druženjem, za gradnjom čvršćih veza, kako između sindikata tako i između radnika pojedinih zemalja.

„Da bismo mogli ispunjavati svoju časnu zadaću zaštite radnika od širenja pohlepe i želje za što većim iskorištavanjem radnika i ostvarivanja enormnih profita, mi se moramo obrazovati i svakim danom stjecati nova znanja. Da bismo došli do novih znanja moramo koristiti sve mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju, ne možemo se boriti s poslodavcima novcem, ali se možemo boriti znanjem, koje ima veću moć od kapitala. Radnici u našim zemljama imaju iste ili slične probleme, male plaće s kojima teško žive, nema dovoljno za potrebe koje rastu iz dana u dan, teško vode brigu o starim i nemoćnim članovima obitelji, ne mogu školovati svoju djecu i velika većina njih si teško može priuštiti više od pukog preživljavanja. I na kraju dana jedini oslonac im ostajemo samo mi, sindikati i sindikalni aktivisti, koji smo na žalost i sami mnogo puta izloženi nerazumijevanju i s njihove strane. I zato smo se danas okupili ovdje, da steknemo nova znanja i razmijenimo iskustva našeg sindikalnog rada“, istaknuo je Majdak.

Izvršni tajnik Svjetske organizacije radnika – WOW g. Bjørn van Heusden (Nizozemska), kazao je kako odaziv u ovako velikom broju sudionika, govori da smo zainteresirani za temu, koja jest, ali će i biti  izazov između radnika, poslodavca i obrazovnih institucija u narednom razdoblju. Zahvalio je RSR-u na dobroj organizaciji i potpori, te napomenuo kako je ovdje u dvojakoj ulozi, te predstavlja i WOW i EZA-u. EZA svake godine u 17 zemalja organizira niz projekata koji su vezani za socijalni dijalog, te da je tema ovog seminara vrlo zanimljiva.

Gospodin Piergiorgio Sciacqua, dopredsjednik Europskog centra za radnička pitanja – EZA (Italija) naglasio je kako živimo u društvu velikih promjena, obrazovanje je važno jer priprema mlade za svijet rada, da mladi budu aktivni građani svoje države, aktivni na tržištu rada. Smatra kako danas gotovo nikoga ne zanima pitanje obrazovanja. Primjerice, plaća učitelja u Italiji je mnogo manja od plaće njegovatelja, što smatra da nije dobro. Treba izabrati ona rješenja koja njeguju kulturu zajedništva, koja rješavaju probleme koji su vezani uz rad, trebamo znati koje izazove nam nameću ratovi, klimatske promjene, problemi zaštite okoliša, zaštita granica. Ovo je dobar put da donesemo neke zajedničke zaključke.

Posebni savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za ekonomiju prof.dr.sc. Velibor Mačkić, istaknuo je da se u posljednjem desetljeću problem nedostatka radne snage i vještina povećava u svim državama članicama. Navedeno je posljedica demografskih promjena, potražnje za novim vještinama povezanima s tehnološkim razvojem i usporednom zelenom i digitalnom tranzicijom, daljnjeg razvoja industrijskih sektora, obrambenih i sigurnosnih potreba te zahtjevnih radnih uvjeta u pojedinim sektorima i područjima. To je ono oko čega će se „lomiti koplja“ kako u politici tako i kod poslodavaca. Sindikalna gustoća će biti presudna, mnogo ljudi je otišlo iz RH, u zadnjih tridesetak godina preko milijun ljudi, ali je i došlo stranih radnika. Bez stranih radnika RH neće moći u narednom razdoblju, međutim koje vještine će imati ti radnici? Jedan poslodavac je primijetio „Tražili smo radnike, a dobili smo osobe“. Kakav profil radnika treba RH? Radnike treba doškolovati, pružiti im mogućnost razvoja, osobito u novim tehnologijama koje su zastupljene sve više.

Prvog dana seminara predsjedavajući je bio Ivan Majdak, predsjednik Republičkog sindikata radnika.

Gđa. Gordana Juran-Ratković, profesorica hrvatskog jezika i ravnateljica strukovne polivalentne Srednje škole “Ivan Seljanec” Križevci i gđa. Tamara Vrhovec, stručna suradnica pedagoginja u zvanju savjetnice u Srednjoj školi “Ivan Seljanec” Križevci (Hrvatska) održale su predavanje na temu „Strukovne škole – između želja i predrasuda roditelja i učenika, te potreba, želja i mogućnosti poslodavaca.“ U Školi se provode trogodišnji i četverogodišnji programi.

Problemi iz perspektiva škola su mali broj sati praktične nastave, neki poslodavci ne shvaćaju važnost praktične nastave i ne posvećuju dovoljno pažnje učeniku – praktikantu. Po njihovom mišljenju, učenik bi sve trebao naučiti u školi, razvoj ljudskih potencijala smatraju gubitkom vremena i novaca, a ponekad čak misle da su učenici besplatna radna snaga. Rezultat je da i učeniku i poslodavcu teško na taj način funkcionirati te Škola često mora biti posrednik koji će rješavati nesporazume u četverokutu: Škola-učenik-poslodavac-roditelj. Tek s pojavom nedostatka radnika, neki su poslodavci uvidjeli da je važno da surađuju s obrazovnim ustanovama. Do prije nekoliko godina, kad je na tržištu bilo dovoljno nezaposlenih osoba, volje za suradnjom nije bilo. Nedostatak stručnih nastavnika u školama, u sektorima kao što su strojarstvo, graditeljstvo ili elektrotehnika, pa i matematika ili fizika, nema dovoljno stručnih ljudi koji bi radili u školama jer ih privlače veća primanja u realnom sektoru. Za većinu stručnih predmeta u strukovnim zanimanjima ne postoje udžbenici.

Problemi iz perspektive poslodavaca: zakonski okvir je kompliciran i nezgodan za poslodavce, npr. regulativa vezana uz Zaštitu na radu nije dovoljno prilagođena potrebama praktične nastave i zbog mogućnosti velikih kazni, poslodavci u nekim sektorima izbjegavaju uzimati učenike na praktičnu nastavu. Poslodavci nisu educirani ili nemaju educirane zaposlenike koji znaju kako raditi s djecom od 14-18 godina. Nerazvijen je sustav stipendiranja budućih zaposlenika. Po mišljenju poslodavaca, škole, njihovi osnivači i država ne komuniciraju dovoljno dobro s njima i ne prate njihove potrebe.

Rješenja bi bila istražiti potrebe poslodavaca, motivirati poslodavce, škole, učenike i roditelje na komunikaciju i suradnju, stimulirati dobre, kvalificirane zaposlenike, surađivati s obrazovnim ustanovama,  stipendirati učenike i studente, educirati zaposlenike za mentoriranje učenicima-praktikantima i pripravnicima.

Na temu „Pametno obrazovanje za pametnu budućnost: otklanjanje manjka radne snage u digitalno doba“ govorila je gđa. Mara Erdelj, Predsjednica RS BOFOS (Srbija).

Nedostatak radne snage ključan je dugoročni rizik za gospodarstvo Srbije, točnije, predstavlja glavnu prijetnju održivosti domaćeg gospodarskog sustava. Srbija bi mogla izgubiti petinu svoje radne snage u sljedećih 30 godina, procjenjuje Međunarodni monetarni fond. Svi statistički pokazatelji potvrđuju kako u Srbiji nema dovoljno visokoobrazovanih stručnjaka, kao ni onih s nižim stupnjem obrazovanja, jer odlaze u inozemstvo. Potrebni su menadžeri različitih vrsta, IT stručnjaci, inženjeri elektrotehnike, financijski stručnjaci… Međutim, sa stajališta sindikata, pitamo se zašto, osim ljudi koji su nezaposleni i nisu aktivni, nedostaje radne snage. Ali to nije nedostatak radne snage, to je nedostatak kvalitetnih radnih mjesta. Rad se smatra potrošnom robom, prihodi su niski. Zato nema zidara, vozača, trgovaca, konobara, kuhara… Više od polovice mladih planira napustiti Srbiju, pokazuje istraživanje Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS). Otišli bi prije svega kako bi pronašli dostojanstveniji život i viši životni standard preko granice.

Većina mladih odlazi u Njemačku i Austriju, a najviše je otišlo medicinskog osoblja, inženjera elektrotehnike, IT stručnjaka … Na mobilnost mladih utječe i njihova informiranost.

Teško je zaposliti ljude koji nemaju niti jedan zanat u svojim rukama. Drugi problem je što oni mladi ljudi koji su završili školu nemaju dovoljno praktičnog znanja. Potrebno je prilagoditi obrazovni sustav kako bi mladi dobili priliku pronaći dobar posao sa školom i praktičnim iskustvom.

Trećina mladih radi u neformalnom sektoru, više od polovice (55%) onih koji rade u formalnom sektoru imaju ugovore s ograničenim trajanjem, a razlog privremenog zaposlenja je taj što ne mogu pronaći stalni posao.

Prema Svjetskom ekonomskom forumu, ključne kompetencije koje će se tražiti u budućnosti su:

Vještine globalnog građanstva (izgradnja svjetske svijesti, održivosti i poticanje aktivne uloge u globalnoj zajednici);  inovativne i kreativne vještine (razvoj analitičkog mišljenja, kreativnosti, sustavne analize i rješavanja problema);  tehnološke vještine (razvoj digitalnih vještina, programiranje, učenje o odgovornoj upotrebi digitalnih tehnologija);  međuljudske vještine (emocionalna inteligencija, empatija, suradnja, pregovaranje, vodstvo i društvena svijest).

Fleksibilne mogućnosti rada tu su da ostanu, sve veća je upotreba umjetne inteligencije, sve veća važnost “mekih” vještina. Meke vještine poput kreativnosti, prilagodljivosti i komunikacije koje roboti ne mogu obavljati postat će još traženije. Meke vještine, kao što su komunikacija, timski rad i prilagodljivost, postale su ključne za napredak u modernom poslovnom okruženju koje se stalno mijenja. Svjetski gospodarski forum procjenjuje da će polovica svih zaposlenika zahtijevati prekvalifikaciju do 2025. zbog tehnološkog napretka.

Drugi dan, seminar je bio podijeljen u dva dijela te su predsjedavajuće bile Marija Jovanović, potpredsjednica RS BOFOS i članica odbora Svjetske organizacije radnika (WOW) – Europa (Srbija) i Minka Rešidbegović, predsjednica Saveza samostalnih sindikata radnika financijskih organizacija – SSRFO BIH (Federacija Bosne i Hercegovine)

„Mobilnost međunarodnih stručnjaka i usluga platforme „WORK in AUSTRIA“ bila  jetema g. Johanna Aignera, zamjenika voditelja u WORK in AUSTRIA (Austrija).  Platforma „WORK in AUSTRIA“ daje podršku tvrtkama u traženju stručnih radnika, promovira Austriju kao lokaciju rada, savjetuje strane stručne radnike i njihove obitelji o životu i radu u Austriji, usko surađuje sa svim sudionicima na nacionalnoj i državnoj razini. Napomenuo je kako strani stručni radnici stvaraju dodatnu vrijednost i poslove. Naveo je primjer 8.079 izdanih Crveno-Bijelo-Crvenih kartica (RWR Card) u 2023.g. koje nude boravišnu dozvolu za državljane trećih zemalja koji žele raditi kao kvalificirani radnici i žele trajno ostati u Austriji. Poželjno je znanje engleskog jezika, zdravstveno osiguranje je odmah osigurano, austrijsko radno pravo ima visok stupanj zaštite radnika i poslodavac mora uvijek i na vrijeme ispatiti plaću i ostala zakonska davanja. Sve usluge platforme su besplatne i za poslodavce i za radnike i njihove obitelji. Sve informacije su dostupne na mrežnoj stranici platforme na njemačkom i engleskom jeziku. Problem je s jedne strane nedostatak radne snage u velikim gradovima, poput Beča, dok je s druge strane nedostatak stambenih kvadrata za te iste radnike.

O „Utjecaju obrazovnog sustava na nedostatak tržišta rada“ govorio je Goce Trajkovski, SFDM Generalni i međunarodni tajnik, Sindikat financija Sjeverne Makedonije – SFDM (Sjeverna Makedonija). Istaknuo je kako ima viška radne snage sa visokom stručnom spremom na tržištu rada, zatvaraju se radna mjesta te radnici odlaze u razvijene zapadne zemlje gdje će obitelj imati bolju perspektivu. Obrazovne institucije trebaju biti u funkciji tržišta rada, neusklađenost je između ponude i potražnje rada, hiperprodukcija je doktora znanosti  i svi oni ne mogu naći posao. Naglasio je kako je potrebno da mladi ljudi prilikom školovanja i studiranja imaju više stručne prakse kako bi bili spremniji za tržište rada. Prema istraživanju OECD-a žene teže pronalaze posao, više je rada na određeno vrijeme,  i vrlo je teško pronaći ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Dr.sc. Natko Klanac, predavač na Veleučilištu “Lavoslav Ružička” u Vukovaru (Hrvatska) održao je predavanje na temu „Tržište rada i budućnost obrazovanja – trendovi, potrebe, izazovi i očekivanja“

Istaknuo je ključne trendove i izazove na tržištu rada te budućnost obrazovanja. U izlaganju je naglašen problem nedostatka vještina te visokih stopa iseljavanja mladih i kvalificiranih radnika. Posebno je istaknuta važnost prilagodbe obrazovnog sustava kako bi se odgovaralo na brze tehnološke promjene i potrebe tržišta rada, uključujući veću fleksibilnost radnih uvjeta i promociju cjeloživotnog učenja, a umjetna inteligencija je prepoznata kao disruptivna tehnologija s velikim utjecajem na društvo, buduće radne aktivnosti te potrebe za novim vještinama.

Na temu „Suradnja poslodavaca i obrazovnih institucija – put do talenata“ govorila je gđa. Ana Modrić Topalović, direktorica odjela za upravljanje uslugama ljudskih resursa u Hrvatskom Telekomu (Hrvatska). Istaknula je programe koje je razvio Hrvatski Telekom d.d. u suradnji s obrazovnim institucijama kako bi se pomoglo mladima da steknu iskustvo i vještine važne za njihovu budućnost. Potrebno im je omogućiti rad u prijateljskoj radnoj atmosferi uz zanimljive projekte, puno treninga i usavršavanja.

U programu ICT akademija studenti sa preko dvadeset fakulteta aktivno sudjeluju u petodnevnoj radionici gdje uče od izvrsnih HT stručnjaka. Radi se o uvođenju studenata iz ICT-a u život i procese tehnološke tvrtke i dijeljenje sa njima stečenih znanja i praktičnih vještina unutar HT grupacije. “Magenta Jump in” predstavlja program studentske prakse u HT-u, čiji je cilj pripremiti mlade ljude za prvi posao, nadograditi njihova stečena znanja i upoznati ih sa novim metodama rada, tehnologijama i alatima. Tijekom prakse svaki student dobiva svog mentora koji im priprema svakodnevne aktivnosti za rad. Ovim praksama sudjelovali su mnogobrojni studenti koji su svoje prve karijerne korake učinili u gotovo svim sektorima. Digitalni inovacijski inkubator by HT osmišljen je sa ciljem i željom da učenicima i studentima omogući razvijanje vlastitog kreativnog potencijala gdje se razvijaju projekti i uči stvarati vrijednost. Sudionici Inkubatora imaju priliku učiti o različitim perspektivama na kreativnosti i inovacijama, gdje nakon toga kreću u razvijanje vlastitih inovativnih rješenja.

Diplomski program zapošljava diplomante koji će kroz strukturirani obrazovni program, mentorstvo i zanimljive projekte izrasti u stručnjake unutar 3 godine. Program “From school to work” omogućuje obavljanje stručne prakse srednjih tehničkih škola uz stipendije i zapošljavanje najboljih.

„Manjak radne snage i vještina: ključni kamen spoticanja za zelene ambicije EU-a?“ predavanje o kojemu je govorio g. Jannik Jansen, stručni suradnik za socijalnu koheziju i pravednu tranziciju, Jacques Delors Center – Hertie School (Njemačka). Povećana potražnja za kvalificiranim radnicima povezana je s predviđenim širenjem primjene čiste tehnologije i proizvodnje. Predstavlja dvostruki izazov zelenim ambicijama EU-a i njezinim tržištima rada. Potreba je za ciljanim i dobro koordiniranim politikama EU-a kako bi se nadopunili nacionalni pristupi, uključujući primjerice finije nijansirane i strateške politike, aktivno uključivanje različitih skupina talenata, te glatka tranzicija pogođenih radnika i zajednica. Ako se zelenom tranzicijom pravilno upravlja, to bi moglo dovesti do stvaranja visoko kvalitetnih radnih mjesta i potaknuti javnu potporu ambicioznim politikama o klimi. Ulaganje u ljude bit će ključno, nedostaju kvalificirani radnici i vještine. Zašto je teško zaposliti ljude u „zelenim poslovima?“ Naime, ti poslovi radnicima nisu dovoljno atraktivni, potrebna je prekvalifikacija, posao se ne nalazi u istoj regiji, poslovi su slabije plaćeni u odnosu na „smeđe poslove“. Porast plaća u zelenim poslovima neće se dogoditi brzo, javne subvencije važan su aspekt rješavanja tog problema, prednost u poslovima se daje poduzećima koji imaju potpisane kolektivne ugovore sa socijalnim partnerima. Da se proširi spektar talentiranih radnika, potrebno je političko djelovanje, treba poticati strukovno obrazovanje, dati mu više na ugledu, treba iskoristiti neiskorišteni potencijal na tržištu rada, primjerice žene, treba poboljšati uvjete stranim radnicima, osobito iz trećih zemalja, potrebno je nostrificirati diplome da u cijeloj EU bude jednak oblik osposobljavanja kako bi radnici lakše pronašli poslove. Treba poticati radnike u sektor čistih tehnologija i prekvalificirati ih za te poslove. Uloga socijalnih partnera treba biti značajna. Sindikati u Njemačkoj su se aktivno uključili u pomoć radnicima kako bi lakše i pronašli posao i lakše se prilagodili upravo tim novim poslovima.

Na temu „Kretanja i zahtjevi tržišta rada iz perspektive sveučilišta  govorio je g. Georg Wagner, voditelj instituta i studijskog programa FH JOANNEUM, Sveučilište primijenjenih znanosti (Austrija). U Austriji svi gospodarski sektori osjećaju posljedice promjena nedostatka radne snage, koja su to deficitarna zanimanja, koje se mjere trebaju poduzeti da se nadomjesti radna snaga u pojedinim regijama. Bitna je sinergija društva, industrije i obrazovnog sektora. Prisutan je jaz u rodnoj nejednakosti, osobito i ICT sektoru, STEM području, bit će potrebne vještine budućih inženjera industrije 5.0 (AI), ti radnici trebat će imati dobro razvijene vještine kritičkog razmišljanja, dostatno matematičko znanje, razumjeti tehnologiju na kojoj se temelji AI zato će biti veliki zahtjevi za stručnjacima koji razumiju AI. Zbog toga je dualno obrazovanje važno, da se spoje potrebe studenata i poslodavaca.

Galeriju fotografija možete pogledati na https://rsr.com.hr/galerija/

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)