Europska komisija predlaže paket za ravnopravnost protiv suzbijanja diskriminacije

Europska komisija  je 8. prosinca 2022. godine donijela dva prijedloga za jačanje tijela za jednakost, posebno njihove neovisnosti, resursa i ovlasti. Prijedlozi idu u smjeru što učinkovitije borbe protiv diskriminacije u Europi. Tijela za jednakost važna su za pružanje pomoći žrtvama diskriminacije i osiguravanje primjene prava EU-a o nediskriminaciji u praksi. Novim zakonodavstvom osigurat će se da tijela za jednakost mogu ostvariti svoj puni potencijal. Ujedno će se žrtvama diskriminacije pružiti bolja zaštita i doprinijet će se sprečavanju diskriminacije. 

Postojeća pravila EU-a o tijelima za jednakost državama članicama daju velika diskrecijska prava u pogledu ustroja i djelovanja tih tijela. To je dovelo do znatnih razlika među državama članicama, posebno u pogledu ovlasti, neovisnosti, resursa, dostupnosti i učinkovitosti tijela za jednakost. Komisija predlaže skup obvezujućih pravila za jačanje uloge i neovisnosti tijela za jednakost: 

  • Veća nadležnost: na temelju prijedloga nadležnost tijela za jednakost proširuje se na dvije postojeće direktive, Direktivu o jednakosti pri zapošljavanju i Direktivu o rodnoj ravnopravnosti u području socijalne sigurnosti.
  • Neovisnost: uvest će se pravni zahtjev da tijela za jednakost ne smiju biti pod vanjskim utjecajem, osobito kad je riječ o njihovoj pravnoj strukturi, odgovornosti, proračunu, osoblju i organizacijskim pitanjima.
  • Dostatni resursi: države članice trebat će tijelima za jednakost osigurati ljudske, tehničke i financijske resurse potrebne za učinkovito izvršavanje njihovih ovlasti.
  • Dostupnost svim žrtvama: usluge tijela za jednakost trebat će biti besplatne i dostupne svim žrtvama na ravnopravnoj osnovi, među ostalim osobama s invaliditetom. Tijela za jednakost trebat će podnositeljima pritužbi osigurati preliminarnu procjenu njihova slučaja.
  • Savjetovanje o postupku donošenja zakona i politika: javne institucije morat će se pravovremeno savjetovati s tijelima za jednakost i uzeti u obzir njihove preporuke o pitanjima povezanima s diskriminacijom i jednakim postupanjem; tijela za jednakost surađivat će i s drugim relevantnim dionicima radi razmjene znanja i kreiranja sinergija.
  • Veće ovlasti u slučajevima diskriminacije: tijela za jednakost moći će provoditi istrage slučajeva diskriminacije, donositi mišljenja ili obvezujuće odluke (ovisno o izboru država članica) i zastupati stranke na sudu u slučajevima diskriminacije. Tijela za jednakost također će moći strankama koje podnesu pritužbu predložiti alternativni mehanizam za rješavanje sporova, kao što su mirenje ili posredovanje.
  • Informiranje javnosti: države članice i tijela za jednakost intenzivnije će raditi na sprečavanju diskriminacije i promicanju jednakosti.
  • Dijeljenje stručnog znanja: tijela za jednakost sastavljat će redovita izvješća o jednakom postupanju i diskriminaciji i moći će davati preporuke.

Prijedlogom se predviđa da će Komisija uspostaviti zajedničke pokazatelje za procjenu učinaka predloženih mjera i osiguravanje usporedivosti podataka prikupljenih na nacionalnoj razini. To je od izuzetne važnosti jer trenutačno ne postoji zajedničko formalno praćenje tijela za jednakost. Europska komisija će svakih pet godina objavljivati izvješće o stanju tijela za jednakost u EU-u.

Jednakost je jedna od temeljnih vrijednosti EU-a. Pravom EU-a od država članica zahtijeva se da uspostave tijela za jednakost na temelju Direktive o rasnoj jednakosti (2000/43/EZ)Direktive o rodnoj ravnopravnosti u području robe i usluga (2004/113/EZ)Direktive o rodnoj ravnopravnosti u području zapošljavanja (2006/54/EZ) i Direktive o rodnoj ravnopravnosti u području samozapošljavanja (2010/41/EU)Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju (2000/78/EZ) i Direktiva o rodnoj ravnopravnosti u području socijalne sigurnosti (79/7/EEZ) ne sadržavaju takve odredbe.

 Tijela za jednakost javne su institucije koje pružaju pomoć žrtvama diskriminacije i izdaju izvješća i preporuke. Tijela za jednakost trebaju se ojačati kako bi se zaštitila jednakost i osiguralo da ljudi u svakodnevnom životu ne budu diskriminirani.

 Kako bi se ojačale ovlasti i poboljšalo djelovanje tijela za jednakost, Komisija je 2018. donijela neobvezujuću preporuku o standardima za tijela za jednakost. Međutim, samo su neke države članice provele reforme radi rješavanja problema navedenih u preporuci, a većina je izvijestila da uopće nije uvela promjene ili da nisu provedene veće reforme. U 2019. čak 59% Europljana je smatralo da je diskriminacija na temelju etničkog podrijetla raširena u njihovoj zemlji. Osim toga, njih 53% smatralo je da je raširena diskriminacija na temelju seksualne orijentacije, 47% na temelju vjere, 44% na temelju invaliditeta, a 40% na temelju dobi. S obzirom na te visoke postotke, čini se da javnost u EU-u nije dovoljno informirana o pravima žrtava ni o diskriminaciji općenito.

 U okviru javnog savjetovanja u ožujku2022. potvrđeno je da većina dionika podržava dodatna pravila EU-a kojima se utvrđuju standardi za tijela za jednakost.

Izvor: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_7507

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.