Vijeće EU-a / Priopćenje za medije Vijeće je danas postiglo dogovor o stajalištu o Komisijinu prijedlogu zakonodavnog akta EU-a o primjerenim minimalnim plaćama u EU-u. Pravedne plaće kojima se osigurava pristojan životni standard jedno su od načela europskog stupa socijalnih prava. U cilju poboljšanja radnih i životnih uvjeta navedenim se nacrtom zakonodavnog akta uspostavlja okvir […]

Prema Deloitteovom izvješću „Žene na radnom mjestu: globalna perspektiva“, povećanje opsega rada i kućanskih obveza tijekom pandemije bolesti COVID-19 uzrok su snažnog nezadovoljstva brojnih zaposlenih žena. Prema podacima iz izvješća, veći broj odgovornosti ima razoran učinak na zaposlene žene: 51 posto ispitanica trenutačno nije optimistično kad je riječ o budućnosti njihove karijere. Osim toga, ispitanice

Predstavnici Vlade RH i sindikata u javnim i državnim službama u utorak su, u trećem krugu kolektivnih pregovora, otvorili pitanje materijalnih prava za predstojeće razdoblje, a očekuje se da će sindikalci na idućem sastanku iznijeti zahtjeve za povećanje materijalnih prava. Pomoćnik ministra rada Dražen Opalić rekao je nakon sastanka s predstavnicima sindikata u državnim službama

Europski parlament danas je snažnom većinom (443 za, 192 protiv i 58 suzdržanih glasova) glasovao za otvaranje pregovora s Europskim vijećem o Prijedlogu Direktive o primjerenim minimalnim plaćama, a na temelju Izvještaja koji je prihvatio Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta. Ministri država članica trebaju pripremiti svoja pregovaračka stajališta kako bi se pokrenuli

Ljudska prava žena i djevojčica su neotuđiv, integralni i nedjeljivi dio univerzalnih ljudskih prava.Opća skupština Ujedinjenih naroda je usvajanjem Rezolucije 54/134 službeno odredila 25. studenoga kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.Aktivisti za ženska prava su već od 1981. godine 25. studenog smatrali kao dan borbe protiv rodno utemeljenog nasilja. Ovaj dan je izabran

Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena zaposlenima u pravnim osobama u Hrvatskoj za rujan iznosila je 7.108,00 kuna, što je nominalno za 5,4 posto, a realno za dva posto više nego u rujnu 2020. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.   U odnosu na kolovoz, neto plaća za rujan bila je  nominalno niža za 0,1 posto, a realno za 1,1 posto. Najviša prosječna mjesečna

Hrvatska je kao i svih 27 članica EU-a po novoobjavljenom DESI indeksu Europske komisije napredovala u digitalizaciji gospodarstva i društva, no umjereno, za jedno mjesto, te je sada na 19., a najveći pomak ostvarila je u povezivosti, većinom zbog ulaganja u mreže i 5G. “Ukupna digitalna tranzicija napreduje, no potrebni su novi napori u cijeloj Uniji. Unatoč ostvarenim

Portugal je zabranio šefovima da šalju radnicima tekstualne i elektroničke poruke izvan radnog vremena, kao dio novog zakonskog paketa koji se popularno naziva “pravo na odmor”. Ta je odluka dio zakonskih izmjena donesenih kako bi se uravnotežio privatni i profesionalni život, posebno vezano uz činjenicu da mnogi radnici rade od doma. Kompanije s više od 10 zaposlenika

Zbog pandemije koronavirusa, mnoge tvrtke odlučile su poslati većinu svoje radne snage na rad od kuće kako bi se pridržavale vladinih propisa kojima je cilj ublažiti širenje virusa. Većina ih se lako prilagodila novim zahtjevima rada na daljinu tako što su uredili svoje domove za svoj posao. Neki su, međutim, pakirajući svoja prijenosna računala, telefone i

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o minimalnoj plaći koji donosi niz promjena objavljen je u Narodnim novinama, a na snagu stupa 1. prosinca 2021. godine. Među najvažnijim izmjenama je ona prema kojoj minimalna plaća mora biti ugovorena, utvrđena ili propisana u bruto iznosu, te ona koja se tiče same definicije minimalne plaće: “minimalnom plaćom smatra